BRISEL - Evropska unija će, najvjerovatnije, biti uzdržana prilikom glasanja u Generalnoj skupštini UN o srpskom zahtjevu da se Međunarodni sud pravde izjasni o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.
Stav EU proizvod je činjenice da je već nekoliko država saopštilo da neće glasati protiv zahtjeva Beograda.
"Finska neće glasati protiv inicijative Srbije da se Međunarodni sud pravde izjasni o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova", rekla je u njujorškom sjedištu UN-a predsjednica te države Tarja Halonen.
"Moja država u potpunosti podržava Međunarodni sud pravde", što, kako je objasnila, znači da Finska "neće glasati" protiv zahtjeva Srbije da se taj sud izjasni o legalnosti poteza kosovske skupštine, koja je, sredinom februara, jednostrano proglasila nezavisnost.
"Ako Kosovo nije bilo baš najsavršeniji slučaj, onda je situacija u Gruziji, sa Južnom Osetijom i Abhazijom, još mnogo manje savršena", rekla je Tarja Halonen.
"Finska neće glasati protiv", rekao je finski ministar spoljnih poslova Aleksander Stub objašnjavajući da su u toku razgovori o zajedničkom stavu Evropske unije povodom glasanja u Generalnoj skupštini UN-a.
"Ukoliko EU bude imala zajednički stav, taj stav može biti samo da budemo uzdržani", rekao je šef finske diplomatije.
Izjave zvaničnika Finske, koja je 7. marta priznala nezavisnost Kosova, suštinski, predstavljaju potvrdu ranijih najava grčkog ministra spoljnih poslova Dore Bakojani, čija je zemlja, podržavajući sud i legitimnost srpskog zahtjeva, zauzela stav sličan vlastima u Helsinkiju.
Najvjerovatnija uzdržanost članica EU proizvod je ranijih upozorenja Francuske, koja predsjedava EU, da zahtjev Beograda "unosi turbulenciju" unutar te organizacije, te izjave italijanskog ministra spoljnih poslova Franka Fratinija da bi se Rim najkomfornije osjećao ukoliko bi se EU, jednostavno, uzdržala od glasanja. Finski stav o srpskom zahtjevu diplomate na Ist Riveru objašnjavaju činjenicom da je ta država poslije komplikovanih pregovora u okvirima Lige naroda, preteče UN, još 1921. "potvrdila" suverenitet nad Olandskim ostrvima, što je, prema međunarodnom pravu, slučaj najsličniji kosovskoj pravnoj kontroverzi.
Tadić: Susjedi da ne priznaju Kosovo
Predsjednik Srbije Boris Tadić je poslije govora na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija rekao da Srbija ima podršku velikog broja zemalja za svoj zahtjev da se od Međunarodnog suda pravde traži mišljenje o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.
Tadić je izjavio da Srbija ne bi imala razumijevanja ukoliko bi neka od susjednih zemalja sada priznala Kosovo.