BUDVA - EU je nepotpuna bez Zapadnog Balkana, a proces pristupanja Uniji nije tehničko već političko pitanje koje iziskuje da se uvaže osobenosti svake države na putu pristupanja, zaključak je Samita lidera "Brdo-Brioni procesa'' u Budvi.
Samit lidera će pozvati predsjednika Saveta EU Donalda Tuska da organizuje sastanak predsjednika država članica EU i regiona kako bi se podstakao proces proširenja Unije.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, domaćin Samita, prenio je, na konferenciji za štampu, da su predsjednici zemalja učesnica konstatovali da bez zapadnog balkana EU nema punoću, i da je potrebno taj region primiti u članstvo, kako bi Unija imala svoju cjelinu.
"Takođe smo konstatovali da proces pristupanja EU nije tehničko, već političko pitanje i da podrazumijeva da se uvaže osobenosti svake države koja pristuipa, imajući u vidu specifičnosti svake u procesu pristupanja", dodao je on.
Na inicijativu predsjednika Slovenije i Hrvatske, Boruta Pahora i Kolinde Grabar-Kitarović, kako je naglasio, biće upućeno pismo Tusku sa prijedlogom da se organizuje konferencija sa državama Zapadnog Balkana, sa ciljem analize procesa pristupanja, u cilju njegovog podsticanja.
Isto tako, prema njegovim riječima, prihvaćena je inicijativa da Pahor i Grabar-Kitarović, u ime "Brdro-Brioni procesa" posjete Makedoniju i daju doprinos stabilizaciji prilika u toj zemlji.
Samit je, prema Vujanoviću, bio i prilika da se afirmišu ekonomski učinci "Brdo-Brioni" procesa, koji su ocijenjeni vrijednim i velikim, te je dodao da će Samit o Zapadnom Balkanu u Beču konkretizovati i učiniti operativnijim projekte koji su identifikovani prošle godine u Berlinu kao prioritetni, a imaju za cilj da učine region dostupnijim, povezanim i osigura da se valorizuju resursi.
Vujanović je istakao da je, zajedno sa predsjedavajućim Prdsjedništva BiH Mladenom Ivanićem, prihvatio inicijativu predsjednika Austrije Hajnca Fišera da Crna Gora i BiH potpišu u Beču sporazum o državnoj granici.
To bi, kako je objasnio, bio prvi sporazum u regionu bivše Jugoslavije, kojim bi se uputila poruka da države regiona mogu da se dogovore oko važnog i osetljivog pitanja.
Predsjednik Fišer, koji je bio specijalni gost samita, rekao je da Austrija podržava integraciju regiona u EU.
"Velika ideja evropske integracije neće biti zaključena dok države Zapadnog Blakana ne budu u potpunosti dio EU", poručio je on na konferenciji za štampu konstatujući da je to komplikovano, i nimalo lako, ali da na tome treba hrabro i vredno raditi.
Fišer je, govoreći o Samitu o Zapadnom Balkanu, zakazanom za 27. avgust u Beču, najavio da će njemu prisustvovati i francuski predsjednik Fransoa Oland, njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i premijeri, šefovi diplomatija i ministri ekonomije regiona.
On je istakao da se Beč nada da će Samit dati rezultate i donijeti zaključke.
Što se, od njega, iniciranog sporazuma o granicama između Crne Gore i BiH tiče, on bi bio važna poruka da se problemi mogu okončati i da se ne zapostavljaju.
Kada je riječ o Makedoniji situcija je, prema njegovim riječima, komplikovana, ali postoje koraci u pravom smjeru, kao što su pripreme za fer izbore iduće godine.
Hrvatska predsjednica naglasila da je sa budvanskog samita upućena podrška evroatlanstkim integracijama regiona, ali i ukazano na probleme i trendove.
"Jugoistočna Evropa ostaje nezavršen posao EU i NATO. Mi kao države članice NATO podržale smo proces svih država koje žele stupiti u članstvo ove alijanse, posebno Crne Gore", kazala je ona.
Grabar-Kitarović je istovremeno izrazila određenu zabrinutost zbog trendova koji se primjećuju u procesu evroatlanske integracije regiona.
S tim u vezi je konstatovala da postoji gubitak zmaha kako od strane EU, gdje se osjeća zamor, tako i na samom prostoru regiona počevši od bezbjednosnih pitanja, usporavanja procesa reformi, i bilateralnih pitanja koja su i dalje otvorena i koja, kako je kazala, moraju biti ubrzano rješavana.
Prema njenim riječima, sada je trenutak kada treba upozoriti na tu činjenicu i EU treba poslati čvrste poruke da će odgovarajuće reforme biti nagrađene individualnim pristupom.
"Te poruke su izuzetno bitne jer održavaju javnu podršku procesa unutrašnjih reformi", ukazala je šefica hrvatske države najavivši da će Zagreb nastaviti da podržava sve susjedske zemlje na širem prostoru jugoistočne Evrope u nastojanjima za članstvo u EU i NATO.
Takođe je podvukla želju Hrvatske da okonča otvorene probleme i postavi čvrste temelje u korist stabilnosti i prosperiteta regiona.
Grabar-Kitarović je najavila da će "Brdo-Brioni" proces biti nastavljen u drugoj polovini ove godine, u oktobru u Hrvatskoj, kako bi se konkretnije razgovaralo o projektima važnih za interkonektivnost regiona.
Predsjednik Slovenije Borut Pahor istakao je da region ima mogućnost da se kreće ispravnim ili pogrešmi, putem, pri čemu je podvukao da je ispravni evropski put, a pogrešan put koji vodi u konflikte.
Prema njegovim riječima, region ima odgovornost da izabere put, i da su lideri jugoistočne Evrope spremni da prave korake u pravom smjeru.
Međutim, Pahor je kazao da region traži i razumijevanje od strane EU, i to od svih, kako od Evropske komisije, Savjeta, tako i zemalja članica.
"Vrijeme je došlo kada EU ima jedinstvenu priliku i odgovornost da podstiče proces širenja snažnije nego što je trenutno slučaj", podvukao je on pozivajući i zemlje regiona da nastave sa potrebnim reformama.
"Potrebna nam je politička volja od strane EU da shvati koliko je važno da Zapadni Balkan ne bude prostor za geopolitičke konflikte u budućnosti", zaključio je Pahor.
Na skupu u Budvi su učestvovali i predsjednik Sbrije Tomislav Nikolić, predsjednik Albanije Bujar Nišani, predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, Makedonije Djorđe Ivanov, i kosovska predsjednica Atifete Jahjaga.
Doprinositi stabilnosti i perspektivi Zapadnog Balkana
Lideri "Procesa Brdo - Brioni" saglasili su se danas u Budvi da će dalje doprinositi stabilnosti i prosperitetu regiona, te konstatovali da se treba uzdržavati od svake retorike ili djelovanja kojima se mogu povećati tenzije.
Uz usporavanje procesa proširenja, ekonomska kriza i savremeni izazovi koji prijete globalnoj bezbjednosti, naročito radikalizam, čine region još osjetljivijim na spoljašnje faktore destabilizacije, i stoga je potrebno pojačati politički angažman EU u vezi sa procesom proširenja, i ovaj proces visoko pozicionirati na političkoj agendi Unije, navodi se u zaključcima sa ovog skupa.
S obzirom na to da je regionu potrebna ažurirana dugoročna strategija lideri ukazuju da proces proširenja treba da postane sveobuhvatniji.
"Uz pojačanu regionalnu saradnju, regionalni forumi na visokom nivou treba da podrže zemlje u uspostavljanju funkcionalnih tržišnih ekonomija sa održivim ekonomskim rastom, poboljšanju investicione klime u regionu, razvoju saobraćajne i energetske infrastrukture i unapređivanju vladavine prava", ističe se u zakljucima.
Debata među liderima još jednom je ukazala na neophodnost organizovanja skupa na visokom nivou u EU na kome bi Unija potvrdila posvećenost i konkretizovala pristup održavanju stabilnosti i prosperiteta regiona obnovljenim pristupom pridruživanju EU.
"Pokazalo se da je proces proširenja efikasan instrument za transformaciju i modernizaciju država kandidata koje će im omogućiti pristupanje EU. Međutim, proces proširenja ne može da bude zamjena za odgovornost zemalja da obezbijede realizaciju ambicioznih strukturnih reformi, jačanje vladavine prava i rješavanje otvorenih bilateralnih i regionalnih pitanja među državama jugoistočne Evrope", ističe se u zaključcima današnjeg samita u Budvi.
Lideri su se saglasili da će domaćin narednog Samita "Procesa Brdo - Brioni" biti BiH, i ukazali su na neophodnost kontinuiranog aktivnog angažmana EU za podršku realizaciji svih reformi, da bi BiH išla naprijed na putu ka EU, navedeno je u zaključcima.
Prepoznata je značajna uloga Srbije u regionalnoj stabilnosti, i pozdravljena činjenica da su u toku pristupni pregovori.
Pozdravljen je i napredak u predpristupnim pregovorima EU sa Crnom Gorom, te navedeno da će dalji napredak u vladavini prava koji će dovesti do konkretnih rezultata u Crnoj Gori doprinijeti napretku u pregovorima o pristupanju.
Pozdravljeno je angažovanje EU u stabilizaciji trenutne političke situacije u Makedoniji ponovnim uspostavljanjem političkog dijaloga, te konstatovano da je neophodna pravična, kredibilna i transparentna istraga događaja u Kumanovu.
Očekuje se da naredni sastanak političkih lidera iz Makedonije u Briselu donese konačna i trajna rješenja trenutne političke krize.
Na skupu u Budvi data je podrška zajedničkim univerzitetskim programima i programima razmjene studenata zemalja iz regiona i sa EU, te konstatovana potreba za koordinacijom različitih regionalnih inicijativa.
U kontekstu Konferencije o klimatskim promjenama koja će biti održana u Parizu krajem godine, podnošenje namjeravanog i po zemljama raščlanjenog doprinosa EU globalnom sporazumu bilo je značajan politički signal podrške da se u Parizu postigne ambiciozan, univerzalan i pravno obavezujući sporazum koji će biti primjenjiv na sve potpisnice.
Osim domaćina, predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, na Samitu u Budvi učestvuju i predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, te predsjednici Srbije Tomislav Nikolić, Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, samoproglašenog Kosova Atifete Jahjaga, Austrije Hajnc Fišer, Makedonije Đorđe Ivanov, Slovenije Borut Pahor, Albanije Bujar Nishani, i državni ministar za evropske poslove Francuske Harlem Desir.