PODGORICA – Sporni članovi o zabrani izvještavanja o zaduženjima trebalo bi da budu izbrisani iz predloga izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala, potvrđeno je Vijestima iz izvora koji su upućeni u ovo pitanje.
To će Ministarstvo finansija koje je zvanični predlagač izmjena i dopuna oog zakona uraditi nakon što je i Evropska komisija tražila objašnjenje u vezi ovog pitanja, prenosi ovaj crnogorski medij.
Ove izmjene i dopune naći će se na sjednici Zakonodavnog i Odbora za ekonomiju Skupštine Crne Gore.
U skupštinsku proceduru je poslanica Civisa Maja Vučelić predala amandmane kojima se predlaže brisanje spornih članova. O ovim članovima treba da se izjasni i Ministarstvo finansija.
"Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala je predloženo zabrana propisivanja objavljivanja podataka i procjena u vezi državnih hartija od momenta pripreme emisije do momenta zvaničnog saopštenja Ministarstva finansija o zaključenju postupka emisije državnih hartija od vrijednosti.
U Evropskoj uniji važe propisi o zaštiti povlašćenih informacija definisani kroz Uredbu (EU) br. 596/2014 od 16. aprila 2014. o zloupotrebi tržišta te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ.
Imajući u vidu da je Crna Gora u fazi privremenog zatvaranja pregovaračkog poglavlja 9, u okviru kojeg je obaveza implementacije Uredbe 596/2014, kao i zahtjev Evropske komisije da se pitanje propisivanja zabrane objavljivanja informacija o emisiji državnih hartija od vrijednosti, u skladu sa Uredbom 596/2014, odloži za kasniju fazu pregovaračkog procesa, predloženo je brisanje ovog člana", obrazloženje je ovog amandmana.
Takođe predložila je i da se briše član 128 koji je predviđao kaznenu politiku za objavu informacija o zaduživanu.
Vijesti su 28. maja objavile da je Vlada u predlog izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala, mimo javne rasprave, dodala dva člana koja zabranjuju objavljivanje informacija, podataka i procjena u vezi sa emisijom državnih hartija od vrijednosti kojim se država zadužuje, kao i drugih podataka od momenta pripreme do zaključenja emisije čije bi objavljivanje "moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne dužničke hartije od vrijednosti".