BEČ - Raspad Jugoslavije mogao je biti izbjegnut brzom evropskom perspektivom, ocijenili su eksperti za Balkan.
"Raspad Jugoslavije prije 30 godina nije bio neizbježan, njeni ekonomskim i politički problemi bili su rješivi, ali je za to zemlji bila potrebna perspektiva brzog pristupa EU", ukazano je na onlajn diskusiji Bečkog ekonomskog instituta (WIIW).
Taj region, dodali su, sada je region neriješenih problema, a EU će ponovo malo doprinijeti njihovom rješavanju.
"Jugoslavija je bila u stanju da riješi svoje problem", ocijenio je ekonomista WIIW Vladimir Gligorov.
Sin prvog predsjednik Makedonije Kire Gligorova rekao je da je rješenje trebalo da bude demokratizacija i da bi krivicu prije svega pripisao Srbima, ali dodaje i da su svi imali svoju ulogu u razbijanju Jugoslavije.
"Demokratizacija bila je, najvjerovatnije, ključna", smatra i profesor ekonomije iz Ljubljane Mojmir Mrak.
Rekao je da su građani Jugoslavije sedamdesetih živjeli iznad svojih mogućnosti, a da je nakon smrti Josipa Broza Tita ekonomsko okruženje postalo teže.
U drugoj polovini osamdesetih postojala je, ukazuje, ideja konfedereacije, ali je bilo nemoguće pronaći dogovor.
"Ne vjerujem da bi konfederacija bez izgleda na brzi prijem u EU riješio problem", uvjeren je Mrak, koji je učestvovao u pregovorima o pristupu Slovenije EU.
Gligorov, takođe, smatra da je Jugoslavija bila u dobroj poziciji da je mogla dati važan doprinos EU.
"Bilo je nezamislivo da bilo koja druga zemlja socijalističkog svijeta prije Jugoslavije može postati članica EU, da nije došlo do raspada", naglasio je on.
Osnivač kosovskog dnevnika "Koha Ditore" Veton Suroi kritikovao je Srbiju, rekavši da je raspad Jugoslavije počeo ne otcjepljenjem Slovenije i Hrvatske, već, kako tvrdi, Srbije koja je navodno stavila svoj ustav iznad jugoslovenskog.
Danas zemlje zapadnog Balkana nisu samo geografski izolovane i zatvorene, već su taoci neriješenih konflikata.
"Ovo je region neriješenih konflikata u trouglu Srbije, BiH i Kosova", rekao je Suroi, koji je kazao da ne vjeruje da će se, u integraciji regiona narednih deset godina nešto "dramatično dogoditi".
I Gligorov je pesimista da EU može riješiti probleme na zapadnom Balkanu.
"Situacija je haotična. Ako pogledate Srbiju, Bosnu ili Kosovo vidite skup problema koji postoje veoma dugo i ne nazire se rješenje. EU je napravila grešku što zemlje kao što su Sjeverna Makedonija i Crna Gora nije nagradila za njihove napore", objasnio je on.
Gligorov ističe i da je zabluda da se mora riješiti samo "srpski problem" i da će ostali sami od sebe da se riješe.
Nekadašnja šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić ocijenila je da je problem zemalja na Balkanu što se uvijek odlučuju za herojstvo i dramatiku, umjesto za funkcionišuće države i predvidivost.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.