PODGORICA - Predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta (EP) za odnose sa zemljama Jugoistočne Evrope Eduard Kukan izrazio je danas nadu da će Crna Gora u junu ove godine početi pristupne pregovore sa Evropskom unijom (EU), jer bi to bio "moćan instrument" za nastavak reformi u oblasti vladavine prava i pravosuđa.
Po završetku sastanaka Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje, Kukan je novinarima kazao da je poruka Evropskog parlamenta u vezi sa Crnom Gorom "pozitivna", da je zemlja ostvarila napredak u reformama, što je prepoznato prošlonedeljenom rezolucijom kojom se ohrabruje Savjet EU da u junu otvori pristupne pregovore.
"Nadamo se da će pregovori početi u junu, jer je pocectak pregovora veoma moćan instrument za nastavak reformi, posebno u poglavljima 23 i 24", kazao je Kukan na konferenciji za novinare i dodao da je poruka iz Brisela "jasna" i da se od Crne Gore traže konkretni rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Poglavlja 23 i 24 se odnose na vladavinu prava, pravosuđe, bezbjednost i temeljna prava, čime će i početi pristupni pregovori sa Crnom Gorom.
Predstavnici crnogorskog parlamenta danas će usvojiti zajedničku deklaraciju koja će biti dostavljena institucijama EU, ali predsjednik crnogorske skupštine Ranko Krivokapić na zajedničkoj konferenciji za medije nije precizirao da li je u konačni tekst zaključaka ušla formulacija evropskih parlamentaraca o "procesuiranju predmeta korupcije među visokim zvaničnicima sve do konačne presude".
Krivokapić je u tom smislu naveo da "hapšenja nemaju smisla, bez dovoljno argumenata koji treba da dovedu do pravosnažne presude".
"Suštinski vjerujem da mora biti hapšenja da bismo došli do pravih presuda i da slučajeve korupcije i organizovanog kriminala moramo dovesti do kraja. Otvaranjem slučajeva koji ne rezultiraju presudom oni se pretvaraju u svoju suprotnost", rekao je predsjednik crnogorske skupštine.
Pojedini evropski parlamentarci su tokom susreta sa crnogorskim kolegama podvukli važnost usvajanja ustavnih promjena koje bi obezbijedile veću nezavisnost pravosuđa, a za koje je neophodna dvotrećinska podrška u parlamentu. Opozicija, međutim uslovljava tu podršku identitetskim pitanjima.
Predsjednik crnogorske skupštine Ranko Krivokapić je u tom smislu kazao da ustavne promjene treba da obezbijede "odogovornost sudske vlasti" i ocijenio da će se "na tim osnovama lako postići konsenzus".
"Sve ono što se dodaje kao problem, koji nije vezan za ustavne promjene, ne može biti prihvaćeno", poručio je Krivokapić ocijenivši zahtjeve opozicije kao "ucjenu".