BEOGRAD - Generalni direktor "Puteva Srbije" Zoran Drobnjak izjavio je juče da je most "Gazela" trenutno bezbjedan za putnička vozila, koja će saobraćati krajnjom lijevom i desnom trakom.
Najveći most u Srbiji i svojevrsni simbol Beograda, poznata "Gazela", zatvoren je za saobraćaj teretnih vozila nakon što su u četvrtak poslijepodne na konstrukciji mosta uočene pukotine, te je procijenjeno da mostu prijeti urušavanje.
Na "Gazeli", koja se nalazi na dijelu autoputa Zagreb - Beograd, napuknuo je glavni nosač, zbog čega je Ministarstvo infrastrukture Srbije donijelo odluku da zatvori saobraćajnicu za teretna vozila kako se pukotina pod opterećenjem ne bi širila, dok je saobraćaj ostalih vozila ograničen.
Zoran Drobnjak potvrdio je da je za sva vozila zabranjen saobraćaj centralnom trakom, dok je za lakša vozila u ostala dva traka uvedeno ograničenje brzine od 40 kilometara na čas.
Drobnjak je rekao kako će u iduće dvije sedmice biti obavljeni hitni popravci kako bi se most privremeno osposobio za saobraćaj, ali da će kompletna rekonstrukcija mosta, za koju se procjenjuje da će koštati oko 60 miliona evra, biti započeta na proljeće.
On kaže da "Putevi Srbije" na svakih mjesec, do mjesec i po dana, pregledaju most i da su u posljednjih 10 dana izvršili pregled i tom prilikom ustanovili naprslinu, dodajući da je zbog bezbjednosti odlučeno da se zatvori teretni saobraćaj za vozila koja imaju više od 3,5 tone nosivosti. Rekao je da radovi na sanaciji podrazumijevaju zavarivanje napsrlina i pregled vijaka i da je najbitnije da se ne javljaju "dinamički udari" koji mogu da izazovu veće pukotine. Drobnjak je podsjetio da je most "Gazela" star 40 godina i da je projektovan da preko njega prolazi dnevno od 40.000 do 50.000 vozila, a ne kao što je sada slučaj 150.000 do 160.000, ukazujući da je do naprslina došlo zbog oštećenja na izolaciji koja je propala od vode, mraza i soli.
On je kazao da bi rekonstrukcija cijelog mosta trebalo da krene početkom marta i da će koštati ukupno 60 miliona evra.
Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila je kredit, ali preusmjeravanje novca "Putevima Srbije", uslovljava tzv. Akcionim planom za raseljavanje porodica iz nehigijenskog naselja ispod "Gazele". Porodice su raseljene, ali to nije dovoljno, jer EBRD ima još nekih uslova.
Ipak, Bojana Todorovska iz EBRD-a nije mogla da precizira o čemu je riječ.
"Grad Beograd je u obavezi da pripremi plan akcije raseljavanja u skladu s međunarodnim standardima koji su obezbeđeni uz tehničku podršku Vlade Velike Britanije. U principu, raseljenim licima treba obezbediti barem minimalne uslove, uz obezbeđenje osnovnih socijalnih potreba, uključujući zdravstvenu zaštitu, obrazovanje dece, smeštaj itd. Grad Beograd je obavio dobar posao i većina ovih pitanja je već rešena. Evropska investiciona banka i Evropska banka za obnovu i razvoj blisko sarađuju sa gradskim i državnim vlastima kako bi se obezbedilo ispunjenje ostalih uslova", kaže ona.
Šta o ovome i uopšte slučaju "Gazela" imaju da kažu gradske vlasti, saznaće se vjerovatno u subotu za kada je gradsko vijeće zakazalo sjednicu.
"Gazela" je sagrađena i puštena u promet 1971. godine i u to je vrijeme bila najveći i najmoderniji most u tom dijelu jugoistočne Evrope.
Jedan od projektanata mosta Miša Dragojević medijima je prije nekoliko sedmica izjavio da je most propao zbog neadekvatnog održavanja te konstatovao da briga o "Gazeli" nikada nije bila prepuštena stručnim ljudima, nego političarima i moćnicima koji su samo razmišljali kako da sa sebe skinu odgovornost.
Vremenom je so, koja se zimi posipala po asfaltu, toliko nagrizla konstrukciju da joj sada treba kompletna obnova, a ozbiljni su radovi na mostu, upozorio je Dragojević, posljednji put izvedeni prije pune 24 godine.
U lančanim sudarima 70 vozila
Na petlji kod Dobanovaca u blizini Beograda juče se dogodilo više lančanih sudara, poslije kojih je devet osoba, koje su lakše povrijeđene, primljeno u beogradski Urgentni centar, izjavio je portparol Kliničkog centra Srbije Drago Jovanović.
U rasponu od pet kilometara na ostružničkoj petlji u nekoliko nezavisnih lančanih sudara učestvovalo je oko 70 vozila. Vidljivost je bila i svega 20 do 30 metara, a saobraćaj iz Beograda bio je izuzetno usporen.