Ex -Yu

Godina velikih promjena u Beogradu: Četiri sile mijenjaju ambasadore

Godina velikih promjena u Beogradu: Četiri sile mijenjaju ambasadore
Foto: N.N. | Godina velikih promjena u Beogradu: Četiri sile mijenjaju ambasadore

BEOGRAD - Osim što se živa diplomatska aktivnost ovih dana odigrava u Beogradu zbog najvažnijeg državnog pitanja, odnosno Kosova i Metohije, veoma važne stvari se dešavaju i u ambasadama smještenim u glavnom gradu Srbije.

Naime, tokom ove godine četiri velike svjetske sile promijeniće svoje najviše diplomatske predstavnike u Srbiji. Riječ je o Kini, Rusiji, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Kina

Kina, koja je sve prisutnija u ovom dijelu svijeta, prije svega kroz inicijativu "Pojas i put", prva je izvršila zamjenu svog ambasadora u Srbiji. Naime, krajem januara svoj akreditivno pismo predsjedniku Republike Aleksandru Vučiću predala je Čen Bo.

Ona je naslijedila Li Mančanga, koji je ostavio dubok trag u odnosima dvije države. Čen Bo je u Beograd stigla iz Sarajeva.

U periodu od 1992-1996. radila je u Direkciji za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju Ministarstva inostranih poslova.

Nakon toga, od 1996. do 1999. godine bila je ataše, treća sekretarka u Ambasadi Kine u SR Jugoslaviji. Od 1999. do 2004. ponovo je bila raspoređena u Direkciju za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju Ministarstva inostranih poslova.

Od 2004. do 2006. bila je šefica odjeljenja u Direkciji za Evropu Ministarstva inostranih poslova.

U periodu od 2006. do 2008. bila je savjetnica u ambasadi Kine u Srbiji. Od 2008. godine do 2014. bila je savjetnica, zamjenica šefa Direkcije za Evropu a 2014. bila je i zamjenica gradonačelnika grada Tangshana u provinciji Hebei.

Čen Bo je često prisutna na različitim gradilištima na kojima rade kineske firme, a koje obilazi najviši srpski zvaničnici, u prvom redu predsjednik Vučić.

Ona je i prilikom prvog razgovora sa Vučićem prenijela pozdrave koje je predsjednik Si Đinping uputio, kako je rekla, svom prijatelju, predsjedniku Vučiću.

Rusija

U Beogradu je sinoć prigodno obilježen Dan Rusije, što je ujedno bio i oproštajni prijem, koji je priredio Aleksandar Čepurin, odlazeći ambasador ove zemlje u Srbiji. Na njegovo mjesto predsjednik Rusije Vladimir Putin imenovao je Aleksandra Bocana-Harčenka za novog ambasadora u Srbiji.

Ime ovog predstavnika Rusije poznato je na međunarodnoj političkoj sceni, pogotovo kad je riječ o naporima da se riješi budući status južne srpske pokrajine, jer je taj diplomata od početka svoje karijere uključen u diplomatske procese koji su pratili raspad bivše Jugoslavije.

Bocan Harčenko je jedan od najboljih stručnjaka Rusije za region Balkana, a njegovi saradnici ga opisuju kao vrhunskog profesionalca, blagog, staloženog, ali odlučnog, sa velikom radnom energijom.

Riječ je o karijernom diplomati, koji je ranije bio na dužnosti specijalnog predstavnika ruskog ministarstva spoljnih poslova za Balkan i učestvovao je u radu Savjeta za implementaciju mira koji je pratio ispunjavanje Dejtonskog sporazuma.

Bio je i šef Odseka za zemlje bivše Jugoslavije, a potom i zamjenik direktora u odjeljenjima za Evropu.

Bocan Harčenko je bio dugogodišnji predstavnik Rusije u Kontakt grupi i, uz diplomate SAD i EU, predstavnik u posredničkoj trojci za rješavanje pitanja statusa Kosova i Metohije.

Takođe, bio je član ruske delegacije na Dejtonskim mirovnim pregovorima i mirovnoj konferenciji o BiH u Parizu, a učestvovao je i na brojnim međunarodnim forumima u okviru Kontakt grupe i OEBS.

Velika Britanija

Još sredinom januara Forin ofis je imenovao Šan Meklaud za novu ambasadorku Velike Britanije u Srbiji.

Ona će dužnost ambasadorke preuzeti na ljeto od sadašnjeg ambasadora Denisa Kifa.

Meklaud u Srbiju dolazi s dužnosti ambasadorke i šefice delegacije Velike Britanije u Organizaciji za Evropsku bezbjednost i saradnju u Beču, koju obavlja od 2015. godine. Prethodno je, 2014. i 2015. godine bila kodirektor u Direktoratu za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju.

Meklaud (56) bila je od 2009. do 2014. godine ambasadorka Velike Bitanije u Pragu. Pre toga je, od 2004. do 2007. godine radila u britanskoj ambasadi u Moskvi, i to u početku kao šef političke sekcije, a zatim i kao ministar savjetnik i zamjenik ambasadora.

U Forin ofisu bila je na čelu više odeljenja, između ostalih i odeljenja za Rusiju i odjeljenja za biološko i hemijsko naoružanje, kontrolu naoružanja, razoružanje i proliferaciju i kadrovskog odjeljenja, navodi se u saopštenju.

Do dolaska u Forin ofis, 1986. godine, radila je kao programski rukovodilac u Britanskom savjetu.

Kif dužnost ambasadora u Srbiji obavlja od juna 2014. godine.

SAD

Aktuelnom ambasadoru Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Kajlu Skatu mandat ističe na ljeto, ali iz Stejt departmenta još uvek nisu najavili ko će ga naslediti. Međutim, upućeni kažu da nije isključeno da Skatu bude i produžen mandat.

Skat je u Srbiju došao 2016. godine. Prije toga je od 2014. godine viši saradnik Stejt departmenta u Njemačkom Maršalovom fondu.

Prethodno je bio generalni konzul SAD u Milanu od 2011. do 2014. godine i direktor Kancelarije za odnose sa Rusijom od 2009. do 2011. godine.

Takođe je bio zamjenik šefa misije SAD pri OEBS-u od 2005. do 2009. i savjetnik pri misiji SAD u EU u Briselu od 2003. do 2005. godine.

Radio je i pri ambasadama SAD u Budimpešti, Zagrebu, Moskvi i Tel Avivu.

Govori nekoliko evropskih jezika, među kojima ruski, hrvatski, srpski, italijanski, njemački, mađarski.

Skat je u intervjuu za Telegraf.rs aprila prošle godine prvi prenio stav SAD da je cilj Vašingtona direktan dogovor Beograda i Prištine bez koga nema održivog rješenja.

Očigledno da je istekli mandati i da je u pitanju redovna promjena, kaže Zoran Milivojević, komentarišući promjene u ambasadama u Beogradu.

"Druga bitna stvar su okolnosti u vezi sa aktuelnom situacijom i da je ovaj prostor postao posebno interesantan svetskim silama. Te promene se onda sprovode na način da budu efikasne i u skladu sa interesima tih velikih sila", kaže Milivojević.

Treća stvar je posebno važna, kako kaže on, izbor ličnosti.

"Kada je recimo, u pitanju Rusija, izbor ličnosti pokazuje da je ta država jako zainteresovana za situaciju na ovom prostoru i da na taj način daje do znanja da želi da ima aktivniju ulogu u ovim kretanjima i da hoće da ih prati na način koji podrazumeva i njen poseban interes",  napomenuo je Milivojević.

(Telegraf.rs)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije