BEOGRAD - Na sutrašnji dan prije 32 godine umro je višegodišnji predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i lider jugoslovenskih komunista Josip Broz Tito, ličnost o kojoj postoje oprečna mišljenja.
Tito je umro 4. maja 1980. u 15.05, u Kliničko-bolničkom centru u Ljubljani.
Četiri dana kasnije, na sahranu lidera SFRJ u Beogradu došlo je 700.000 ljudi, 209 državnih i partijskih delegacija iz 128 zemalja svijeta, što je bio najposjećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku.
Posljednju poštu Titu, koji je bio i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, tada je odao 31 šef države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika skupština. Iz svijeta podijeljenog po hladnoratovskim linijama, došli su državnici iz oba tabora.
Tito je predvodio oslobodilački pokret koji je oslobodio Jugoslaviju u Drugom svetskon ratu 1945. i od tada je do smrti bio na čelu i države i komunističke partije.
Tokom dugogodišnje vladavine, Tito je optuživan za stradanje političkih neistomišljenika i za vođenje ekonomske politike zasnovane na uzimanju kredita kako bi se održavalo blagostanje, što je, tvrdi se, proizvelo veliki spoljni dug i ekonomsku krizu u SFRJ.
Period njegove vladavine, međutim, među stanovništvom svih republika i pokrajina tadašnje velike države, i dalje važi za simbol boljeg, sigurnijeg i bolje uređenog života od potonjeg.
Prema mnogim ocjenama, sa Titovom smrću počeli su dezintegracioni procesi u SFRJ, a u godinama pred njen raspad, počele su kritike i distanciranja od njegovog lika i djela.
Svake godine, na godišnjicu Titove smrti, u Kuću cvijeća u Beogradu u kojoj je sahranjen, dolaze simpatizeri, porodica i posjetioci iz svih krajeva bivše Jugoslavije.
Od 1980. godine Kuću cvijeća, u sklopu Muzeja istorije Jugoslavije, posjetilo je više od 17 miliona ljudi. Broj posjetilaca se 1990-tih godina znatno smanjio, ali od tada ponovo raste.