BEOGRAD - Funkcioner Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope Goran Svilanović ocijenio je da bi se do podjele moglo doći u fazama, prvi korak bi bili razgovori o posebnom statusu sjevernog dijela Kosova.
`Inicijativa za podelu Kosova ne može da bude rezultat rada Ahtisarija, jer on nema mandat za to`, rekao je Svilanović, kao i da bi takvo rješenje moglo da računa na podršku dijela srpske javnosti. `Onaj deo javnosti koji smatra da je Kosovo izgubljeno, prihvatilo bi podelu kao nekakav rezultat pregovora, čak i kao pravedno rešenje`, smatra Svilanović.
`Ahtisarijev plan već sadrži predlog de fakto podele. Ne čini mi se, naime, realnim da se u ovom trenutku odmah postigne pravna podela, ali mi se čini da bi jačanjem entiteta, njihovih ovlašćenja i mogućnosti saradnje sa Srbijom, mogao da se definiše poseban status za sever Kosova, na period od nekoliko godina, koji bi po protoku tog roka ponovo bio razmatran`, rekao je Svilanović.
On kaže da status sjevernog dijela Kosova ne bi bio riješen u toj prvoj fazi, već da bi u drugoj fazi moglo da se pokrene pitanje korekcije granica i pripajanja tog dijela pokrajine Srbiji. Srbija bi zauzvrat prihvatila nezavisnost ostalog dijela Kosova.
Svilanović smatra da bi Beograd trebalo da pokrene inicijativu za nastavak pregovora, ali bi ti pregovori morali da budu oročeni, kako takav prijedlog ne bi bio shvaćen kao odugovlačenje i nespremnost Srbije za rješavanje statusnog pitanja i postizanja dogovora.
On je rekao da bi bilo dobro da se ti razgovori vode direktno sa albanskom stranom, uz podršku članica Kontakt grupe, a da traju, na primjer, od tri do šest mjeseci. Svilanović je naveo da bi, ukoliko se pregovori nastave, pregovarački tim Srbije trebalo da insistira da Srbi dobiju status konstitutivnog naroda u novom ustavu Kosova.
Takođe, smatra Svilanović, trebalo bi da se insistira i na snaženju ovlašćenja srpskih opština na sjeveru, pa i na tome da one dobiju `obrise entiteta`. Ipak, on kaže da inicijativa Beograda za nastavak pregovora neće biti lako ostvariva, zbog nespremnosti SAD i većine zemalja članica EU za to. Osim toga, svako razmišljanje o korekciji granica ili podjeli, otvara čitav niz opasnih pitanja u regionu.