BEOGRAD - Čovjek koji je u karijeri prešao put od magacionera do predsjednika, makar samoproglašene države Srpske Krajine, haški optuženik Goran Hadžić je ličnost o čijoj ratnoj ulozi su i danas iznijete oprečne procjene - po jednima, bio je minoran lik, po drugima jedna od ključnih figura, a ima i mišljenja da je Hadžić ustvari bio "hrvatski čovjek".
Lider SPO Vuk Drašković opisao je Hadžića kao "malog Miloševićevog kaplara" i "u svakom pogledu minornu ličnost", dok advokat i analitičar Božo Prelević tvrdi da je Hadžić bio jedna od ključnih figura za ovo područje.
"On je u svakom slučaju u sociološkom smislu fenomen jedne vlasti, jednog državnog projekta, ali to ne umanjuje njegov značaj, a njegovo svedočenje može da otkrije bitne događaje vezane posebno za Vukovar, ali i za otkrivanje detalja o ulozi Srbije i Hrvatske u ratu, o dogovorima Miloševića i Tuđmana", smatra Prelević.
Bivši ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Josip Boljkovac tvrdi da je Hadžić bio "hrvatski čovjek na srpskoj strani".
Kako navodi, pripadnici hrvatske specijalne policije uhapsili su Hadžića na Uskrs, krajem marta 1991, poslije obračuna hrvatske i krajinske policije na Plitvicama, ali je on pušten pod nerazjašnjenim okolnostima, iako je bilo evidentno da je jedan od vođa srpske pobune u Hrvatskoj.
Kako piše hrvatski portal Indeks, Hadžić je došao na Plitvice kako bi pomogao u organizaciji srpskog otpora hrvatskim vlastima na području Korenice, pa se na "Krvavi Uskrs", kako ga Hrvati zovu, zatekao na Plitvicama gdje su ga nakon sukoba sa srpskim pobunjenicima uhapsili hrvatski policajci.
Kao i Željka Ražnatovića Arkana, koji je uhapšen u novembru 1990. u Dvoru na Uni, hrvatska strana je pod nerazjašnjenim okolnostima pustila i Hadžića.
Boljkovac je do ljeta 1991 bio hrvatski ministar unutrašnjih poslova i prvi istaknuti funkcioner HDZ-a koji se razišao s politikom tadašnjeg hrvatskog predsednika Franje Tuđmana.
Vojni analitičar Aleksandar Radić ukazuje da će Hadžić imati priliku da pred Haškim tribunalom obrazloži koja je njegova odgovornost i koliko je imao uticaja na paralelne bezbjednosne strukture i na jedinice koje su, u vrijeme kada je formirana Republika Srpska Krajina, bile najprije takozvana teritorijalna odbrana, pa MUP i vojska.