HAG - U Haškom tribunalu u toku je žalbena rasprava na nepravosnažne presude kojima su Ante Gotovina i Mladen Markač osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora.
Gotovina i Markač su u aprilu prošle godine osuđeni zbog ratnih zločina nad Srbima za vrijeme i nakon akcije "Oluja".
Inače, današnjom cjelodnevnom raspravom pred Žalbenim vijećem Tribunala u Hagu, kojim predsjedava sudija Teodor Meron, zvanično se završava suđenje Gotovini i Markaču, koji će imati priliku da govore na današnjem ročištu, ali samo po 10 minuta.
Današnje ročište je počelo čitanjem nepravosnažne presude i određivanjem rasporeda istupanja odbrana. Prema protokolu suda, najprije je odbranu iznio tim Anta Gotovine, čija je osnovna teza bila da nije bilo prekomjernog artiljerijskog gađanja Knina i ostalih gradova Krajine, kao i da je pogrešno pravilo da se granate koje padnu 200 metara van područja cilja smatraju kao neselektivno gađanje.
Tužilaštvo: Hrvatska je etnički čišćena
U toku je iznošenje tvrdnji tužilaštva, koje smatra da je granatiranje Knina, Benkovca, Gračana i Obrovca bilo neprecizno, te da su uz vojne mete bombardovani i civilni objekti. Tu tezu odbrana Gotovine pokušava da sruši tvrdnjom da nije bilo žrtava, što tužiteljstvo demantuje, pozivajući se na izjave svjedoka.
Tužilac Daglas Striger rekao je da područje Knina prekomjerno granatirano, čija je jedina svrha bilo maltretiranje civilnog stanovništva, kako bi se ono prisililo na bijeg. Tužilaštvo smatra da su napadi Hrvatske vojske na Knin, Gračac, Obrovac i Benkovac bili protivpravni, a Striger je tokom iznošenja dokaza tužlaštva podsjetio da je Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, pozivao na etničko čišćenje.
Tužiteljka Helen Brejdi je zatim rekla da su "Gotovina i ostali članovi udruženog zločinačkog pothvata imali zajedničku svrhu protjerivanja civilnog stanovništva, što je izvršeno prekomjernim granatiranjem", i istakla da je Gotovina dao zapovijest da se granatira čitav grad.
Gotovina, tvrdi tužiteljstvo, nije žrtveno jagnje kakvim ga predstavljaju mnogi u hrvatskoj javnosti, već je on direktno sudjelovao u namjeri da se srpski civili istjeraju iz Krajine.
Odbrana Gotovine. Civili nisu bili meta
Prije tužilaštva, odbranu je iznio tim generala Gotovine. Oni su tvrdili da je samo jedan odsto projektila palo 400 metara dalje od vojnih ciljeva, što je po vojnim pravilima dozvoljena pogreška.
Gotovinin tim se pozvao na iskaz Marka Rajčića, Gotovininog šefa artiljerije koji je rekao da je Gotovina naredio gađanje vojnih ciljeva. "Nije bilo dokaza da je oko predsjednika RS Krajine Milana Martića bilo civila. Martić je bio najviši vojni cilj kao šef srpskih snaga i napad na njega ne predstavlja napad na civile", rekao je i dodao da nije bilo ubijenih civila u napadu na četiri grada niti dokaza da je gadjana neka civilna struktura.
"Pravilo od 200 metara je pogrešno. Mora se ukinuti, ako se to dogodi, onda se mora osloboditi Gotovina", zaključio je Mišetić. Odbrana je dala komentar i na zapisnik sa sastanka političkog vojnog vrha na Brionima uoči Oluje.
U poslijepodnevnom dijelu riječ ima odbrana generala Mladena Markača, a onda i tužilaštvo. Na kraju današnje konferencije, petočlanom Žalbenom veću pod predsedavanjem sudije Teodora Merona obratiće se i dvojica generala koji će imati po 10 minuta na raspolaganju.
Žalbeno vijeće Haškog suda je u nalogu izdatom u aprilu pozvalo sve strane da se na usmenoj raspravi usmjere na četiri pitanja. Najprije, da li je prvostepeno veće pogriješilo kad je u presudi utvrdilo pravilo od 200 metara od cilja za zakonitost artiljerijskih pogodaka, zatim, kako bi se proglašenje tog zaključka pogrešnim odrazilo na druge zaključke o pogocima.
Druga dva pitanja su može li zaključak o nezakonitosti artiljerijskih napada opstati ako padnu zaključci vezani uz pravilo o 200 metara i treba li zaključak o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata ostati ako se utvrdi da nije bilo nezakonitih artiljerijskih napada.
Još nije objavljeno da li je sud prihvatio nove dokaze Gotovinine odbrane, kao ni da li je veće donijelo odluku o zahtjevu odbrane generala Gotovine za uvođenjem novih dokaza u žalbenom dijelu postupka.
Među tim dokazima su i zapisnici sjednica Vrhovnog savjeta odbrane koje su se održavale u Beogradu za vrijeme "Oluje", američka diplomatska bilješka objavljena putem Vikiliksa i ekspertski izvještaji američkih oficira. Ti se dokazi tiču okolnosti odlaska srpskih civila prije, za vrijeme i nakon "Oluje" i karaktera artilerijskih napada Hrvatske vojske za vrijeme akcije.
Gotovina i Markač su 15. aprila 2011. nepravosnažno osudjeni na 24, odnosno 18 godina zatvora zbog progona, deportacije, pljačke, razaranja, ubistva, nečovječnih djela i okrutnih postupaka nad srpskim stanovništvom u "Oluji", ali su oslobodjeni optužbi za prisilno premještanje stanovništva.
Njihove odbrane su 1. avgusta 2011. godine predale žalbu na prvostepenu presudu, a tužioci se nisu žalili. Izricanje pravosnažne presude planirano je za avgust 2013. godine.