HAG - Dva hrvatska generala osuđena su na ukupno 42 godine zatvora; Ante Gotovina na 24, a Mladen Markač na 18 godina, dok je Ivan Čermak oslobođen, odlučilo je Sudsko vijeće u Hagu.
"Sudsko vijeće iznijeće sažetak svojih zaključaka", naglasio je Alfons Ori na početku ročišta.
Ori je najprije iznio tvrdnje tužilaštva i podsjetio za šta se terete Ante Gotovina (56), Mladen Markač (56) i Ivan Čermak (62).
"Vijeće je utvrdilo da su članovi hrvatske vojske počinili niz zločina koji se mogu okarakterizisati kao ratni zločini i zločini protiv čovječnosti", kazao je Ori u obrazlaganju presude.
Pozvao se na nekoliko iskaza svjedoka koji su govorili o tome kako su svjedočili ubojstvima i mučenjima, te razaranjima i pljački koja su počinili članovi Hrvatske vojske i specijalne policije.
"Vijeće je zaključilo da je Franjo Tuđman bio ključni učesnik u udruženom zločinačkom pothvatu. Tuđman je namjeravao naseliti to područje Hrvatima. Pored toga, Vijeće je zaključilo da su među sudionicima bili Gojko Šušak i Zvonimir Červenko. Među članovima udruženog zločinačkog poduhvata bili su i drugi članovi vodstva i Tuđmanovi bliski saradnici", rekao je sudija Ori i nastavio obrazlagati svoj sud o ulozi prvooptuženog Ante Gotovine.
Govoreći o granatiranju Knina, Gračaca, Benkovca i Obrovca, Ori je rekao kako je sudsko vijeće zaključilo da to predstavlja nezakonit napad na civile i civilne objekte.
Takođe, sudsko vijeće je zaključilo da je strah od nasilja i okrutnosti izazvano granatiranjem stvorilo strah kod ljudi srpske nacionalnosti, zbog čega su zaključili da moraju otići iz Hrvatske.
"Granatiranje Knina imalo je cilj da zastraši stanovništvo i natjera ih na bijeg", rekao je Ori.
Dodao je da su strah među stanovništvom izazvali i zločini Hrvatske vojske i specijalne policije, zbog čega ljudi nisu vidjeli drugog izlaza osim da pobjegnu.
"Sudsko vijeće je zaključilo da su pripadnici Hrvatske vojske i specijalne policije počinili kazneno djelo ubojstva, okrutnog tretiranja, nehumanog činjenja, destrukcije, pljačke, progona i deportacije kao što je navedeno u optužnici", rekao je Ori, naglasivši da su kaznena djela počinjena protiv srpskih civila.
On je u svom iskazu podsjetio i na traganje za "topničkim dnevnicima", kazavši da je zbog tih dokumenata došlo do ozbiljnog spora u kojem su sudjelovali Hrvatska i stranka u postupku. Ori je istakao da sudsko vijeće nije dobilo sve topničke dokumente koje su tražili.
Uoči izricanja presude, obje strane su saopštile da očekuju povoljan ishod.
Tužilaštvo se nadalo visokim zatvorskim kaznama; za Gotovinu je zatraženo 27, za Markača 23, a za Čermaka 15 godina. Odbrana je poručila da će njihovi klijenti do kraja nedjelje biti na slobodi.
"Ovdje nije bitna visina kazne, već da se optužnica u cjelosti pretoči u presudu", rekao je Savo Štrbac iz udruženja "Veritas" i dodao da u koncepciji optužnice stoji etničko čišćenje Krajine od Srba.
Kako je istakao Štrbac, Hrvatima je bilo važno da li će biti osuđeni za udruženi zločinački poduhvat, jer se to odnosi na cijelu državu.
"Ako generali budu proglašeni krivim, ništa neće biti kao pre", najavio je Štrbac.
Eventualna osuđujuća presuda, smatra Zdenko Tomanović, nekadašnji pravni savjetnik Slobodana Miloševića, biće veoma neprijatna za Hrvatsku.
"To će značiti da je bivša tužiteljka Karla del Ponte bila u pravu kada je htela da optuži i Franju Tuđmana i kompletan vojni vrh Hrvatske zbog zločina nad Srbima", kaže Tomanović.
Prema njegovim riječima, takva presuda bi pokazala da je hrvatska državna politika bila zasnovana na etničkom čišćenju i trajnom protjerivanju Srba, što bi imalo dalekosežne političke i ekonomske posljedice.
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović poručio je da se svaka odluka suda mora poštovati. Hrvatska premijerka Jadranka Kosor rekla je da i ona i cijela Hrvatska očekuju pravednu presudu.
Kosorova se juče sastala sa predstavnicima nekoliko udruženja ratnih veterana i apelovala da protest koji su najavili povodom izricanja presude bude dostojanstven.
Hrvatska biskupska konferencija pozvala je vjernike na post i molitvu za pravednu odluku suda u Hagu.
Branilac: Presuda suprotna sudskoj praksi
Gregori Kiho, branilac hrvatskog generala Ante Gotovine, ocijenio je da je presuda Haškog tribunala, kojom je Gotovina osuđen na 24 godine zatvora zbog zločina nad Srbima u Kninskoj krajini, "suprotna činjenicama predstavljenim tokom suđenja i pravu".
Američki advokat Kiho najavio je i da će odbrana Gotovina uložiti žalbu na današnju prvostepenu presudu.
"Naša snažna odbrana je da je general Gotovina djelovao u skladu sa vojnim i taktičkim pravilima. Mi ćemo, na osnovu toga, proučiti ovu presudu i uložiti žalbu koja će biti uspješna. Današnja presuda u direktnoj je suprotnosti sa činjenicama koje su predstavljene tokom suđenja, kao i sudskoj praksi ovog Tribunala", izjavio je Kiho novinarima pred zgradom Tribunala.
Stiven Kej, branilac drugooptuženog Ivana Čermaka, rekao je da je "odahnuo" pošto je Tribunal oslobodio Čermaka krivice po svim tačkama optužnice.
"To je pravična oslobađajuća presuda", kazao je engleski advokat.
On je, međutim, poručio da "u ovom trenutku saosjeća s generalima Gotovinom i Markačem, kojima upućuje izraze poštovanja".
Gotovina
Ante Gotovina je proglašen krivim kao sudionik udruženog zločinačkog poduhvata po sljedećim optužbama:
1. progon kao zločin protiv čovječnosti;
2. deportacija kao zločin protiv čovječnosti;
4. pljačka javne i privatne imovine kao kršenje zakona i običaja ratovanja;
5. bezobzirno razaranje kao kršenje zakona i običaja ratovanja;
6. ubistvo kao zločin protiv čovječnosti;
7. ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja;
8. nečovječna djela kao zločin protiv čovječnosti;
9. okrutno postupanje kao kršenje zakona i običana ratovanja.
Čermak
Ivan Čermak proglašen je nevinim po svim tačkama optužnice.
"Sudsko vijeće je utvrdilo da je general Čermak imao uticaja nad civilnom i vojnom policijom, ali ne da je bio zadužen za provođenje reda i mira. Nije imao ovlaštenja van kruga svojih potčinjenih u zbornom mjestu, koji nisu počinili nikakve zločine", rekao je sudija Ori.
Dodao je da dokazima nije ustanovljeno da je Čermak znao da će njegove aktivnosti doprinijeti naseljavanju Krajine Hrvatima umjesto Srba.
Međutim, utvrđeno je da je Čermak prikrivao zločine počinjene u Gruborima.
S izuzetkom ovoga, optužba nije dokazala da je Čermak poticao zločine nad Srbima. Vijeće je zaključilo da dokazima nije ustanovljeno da je bio član udruženog zločinačkog poduhvata.
Markač
Mladen Markač je proglašen krivim kao sudionik udruženog zločinačkog poduhvata po sljedećim optužbama:
1. progon kao zločin protiv čovječnosti;
2. deportacija kao zločin protiv čovječnosti;
4. pljačka javne i privatne imovine kao kršenje zakona i običaja ratovanja;
5. bezobzirno razaranje kao kršenje zakona i običaja ratovanja;
6. ubistvo kao zločin protiv čovječnosti;
7. ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja;
8. nečovječna djela kao zločin protiv čovječnosti;
9. okrutno postupanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
"Vijeće je utvrdilo da su članovi hrvatske vojske počinili niz zločina koji se mogu okarakterisati kao ratni zločini i zločini protiv čovječnosti", kazao je Ori u obrazlaganju presude.
Pozvao se na nekoliko iskaza svjedoka koji su govorili o tome kako su svjedočili ubistvima i mučenjima, te razaranjima i pljački koja su počinili članovi Hrvatske vojske i specijalne policije.
Navodi optužnice
Presuda hrvatskim generalima druga je najobimnija u Tribunalu, poslije presude za zločine na Kosovu i Metohiji.
Gotovina, Čermak i Markač optuženi su za progon, prisilno premještanje i deportaciju, pljačkanje javne i privatne imovine, bezobzirno razaranje naselja, ubistva i nehumana djela i okrutno postupanje prema srpskim civilima u Kninskoj krajini tokom i poslije "Oluje", od 4. avgusta do kraja septembra 1995. godine.
Gotovina je kao komandant vojnog područja Split komandovao operacijom "Oluja", drugooptuženi Čermak bio je vojni komandant grada Knina i okoline, a trećeoptuženi Markač je, kao pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Hrvatske, komandovao jedinicama specijalne policije.
Optužnica protiv Gotovine podignuta je 2001. godine. U bjekstvu je bio do decembra 2005. godine, kada je uhapšen u Španiji.
Optužnica protiv Čermaka i Markača podignuta je 2004. i oni su se odmah dobrovoljno predali Tribunalu, a zatim su bili pušteni na privremenu slobodu do početka suđenja.
Sva trojica su izjavila da nisu krivi za zločine za koje su optuženi.
Šok, nevjerica i suze na Trgu bana Jelačića
Trgom bana Jelačića zavladali su šok, nevjerica, gorčina i bijes, suze nakon izricanja presude generalima koji su vodili akciju "Oluja".
Kad je sudija izrekao kaznu, Božidar Alić je počeo recitovati Matoševu 1909. i rekao: "Zločinci su među nama. Zovu se Mesić, Sanader i Josipović. Rat još traje!"
Organizatori skupa na trgu, gdje se preko video bima pratilo izricanje presude iz Haga, u jednom momentu su prekinuli prenos, ističući da ne žele da slušaju "srpštinu" (srpski prevod) i zamolili okupljene da se strpe dok se uključi hrvatski prevod!
U devet sati je na Trgu bana Jelačića počelo okupljanje hrvatskih učesnika rata, a službeni program počeo je sat kasnije.
Očekivalo se da će se okupiti više hiljada, a na Trgu se pratilo donošenje presude hrvatskim generalima.
Jake policijske snage okupirale su Gornji grad i Trg bana Jelačića.
Iako ga nazivaju programom za doček oslobađajućih presuda, branitelji su pripremili i "program B", u slučaju osuđujućih presuda. da je presuda bila oslobađajuća, zagrebački glumac Božidar Alić recitovao bi Gundulićevu "Slobodu".
Američka ambasada upozorila svoje državljane da danas i sutra izbjegavaju centar Zagreba.
Porodica
Porodica Ante Gotovine nije otputovala u Hag već je u Pakoštanima dočekala presudu. Prije toga nisu htjeli davati nikakve komentare za javnost.
Dunja Zloić će presudu dočekati u Zagrebu.
Podršku generalima u Hagu došli su dati hodočasnici-dragovoljci iz Osijeka i Zagreba - Branko Čulo, Branko Lozančić, Zlatko Vrbošić i Mario Filipi.
Sudiji Alfonsu Oriju donijeli su krunicu i krst iz Šarengrada.
Biografije hrvatskih generala
Zajedničko svoj trojici penzionisanih generala Hrvatske vojske, kojima je Tribunal u Hagu danas izrekao prvostepene presude za ratne zločine u vrijeme vojno-policijske akcije "Oluja" iz avgusta 1995, jeste da imaju neobične biografije.
Komandant "Oluje" Ante Gotovina, osuđen na 24 godine zatvora, dvije decenije je bio komandos u Legiji stranaca, a poslije podizanja haške optužnice pobjegao je iz Hrvatske.
Ivan Čermak, koji je oslobođen, bio je kratko vrijeme ministar, ali se bavio i "naftnim biznisom", dok je Mladen Markač, osuđen na 18 godina zatvora, nekoliko godina proveo u Ministarstvu unutrašnjih poslova bivše SFRJ, učestvujući i u akcijama SMUP-a na Kosovu i Metohiji.
Gotovina, rođen 1955. u Tkonu na ostrvu Pašmanu u Dalmaciji, sa 17 godina brodom se uputio u svijet, i to u Legiju stranaca. Postao je Andrija Grabovac i "broj 151408". Ratovao je širom Afrike, a 1981. u Čadu je ranjen. Francuzi su ga imenovali za instruktora komandosa u zemljama Srednje i Latinske Amerike.
Krajem 1983. razbolio se od tropske bolesti, ali je preživio. Kao pripadnik Legije stranaca dobio je francusko državljanstvo. Međurim, u odsutnosti ga je Pariz osudio za pljačke, kidnapovanja i iznude.
U Hrvatsku se vratio 1991. i uključio u građanski rat. Poslije imenovanja u čin generala, komandovao je akcijom "Oluja", a uoči početka te vojno-policijske akcije tajno se oženio, sa Dunjom Zloić, tada pukovnikom Hrvatske vojske. Penzionisan je 2000. godine.
Kada je Haški tribunal 2001. godine podigao optužnicu protiv Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja i za ratne zločine, on se skrivao širom svijeta, a uhapšen je decembra 2005. na Kanarskim ostrvima.
General Ivan Čermak, koji je u vrijeme "Oluje" bio komandant "Zbornog područja Knin", u građanskom ratu u Hrvatskoj učestvovao je od samog početka. On je dvije godine bio potpredsjednik Izvršnog odbora Hrvatske demokratske zajednice i savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana.
Čermak je rođen 19. decembra 1949. u Zagrebu. Kratko vrijeme je bio pomoćnik ministra odbrane, a polovinom 1993. godine ministar industrije, brodogradnje i energetike. Početak akcije "Oluja" dočekao je, kako piše u njegovoj službenoj biografiji, "baveći se 'naftnim biznisom'", a tada se reaktivirao.
Tuđman ga je 5. avgusta 1995. imenovao za komandanta "Zbornog područja Knin". Prema navodima haške optužnice, Čermak je imao vojnu i administrativnu funkciju, pa je "predstavljao Vladu Hrvatske u kontaktima s predstavnicima međunarodne zajednice i medija u vezi s operacijom 'Oluja' na području svoje odgovornosti".
Do dobrovoljne predaje Hagu i odlaska u Ševeningen, živio je u dvorcu Klokovec, nedaleko od Krapinskih toplica u Hrvatskom zagorju.
Mladen Markač bio je u vrijeme vojno-policijske akcije "Oluja" pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i komandant Specijalne policije.
On je rođen 8. maja 1955. u Đurđevcu, a diplomirao na zagrebačkom univerzitetu 1981. godine, poslije čega je radio u Saveznom ministarstvu unutrašnjih poslova.
Između ostalog, učestvovao je u akcijama savezne policije na Kosovu i Metohiji.
Na početku građanskog rata u Hrvatskoj bio je jedan od osnivača policijske jedinice posebnih namjena, koja je prerasla u "Antiterorističku jedinicu Lučko", i imenovan je za njenog komandanta.
Godine 1996. bio je izabran za poslanika Sabora.
Ključne uloge imao je u vojno-policijskim akcijama "Medački džep" septembra 1993. i "Bljesak", maja 1995. Penzionisan je kao general-pukovnik HV.
Za pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Hrvatske postavio ga je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman 1994. godine. Tada je Markač postao i komandant Specijalne policije MUP-a, na kom položaju je bio i za vrijeme "Oluje".
Haškom tribunalu se dobrovoljno predao marta 2004. godine.
Sudija Ori - strog i beskompromisan
Sudija Alfons Ori, koji je danas osudio na visoke zatvorske kazne hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, važi za strogog sudiju, i pred Haškim sudom je već izrekao niz dugogodišnjih zatvorskih kazni.
Sudija Ori je jednog od ratnih čelnika Srba u Bosni i Hercegovini, Momčila Krajišnika, osudio na 27 godina zatvora, ali je žalbeno vijeće kaznu smanjilo na 20 godina.
U drugom slučaju je, prema mišljenju žalbenog vijeća, bio preblag, pošto je generala Vojske Republike Srpske, Stanislava Galića, osudio na 20 godina zatvora, ali je to kasnije preinačeno u doživotnu zatvorsku kaznu.
Ori je doneo i presudu Milanu Babiću, koji je priznao krivicu za ratne zločine u Hrvatskoj. Tužilaštvo je zatražilo najviše 11 godina zatvora, ali se sudija nije obazirao na to i osudio ga je na 13 godina.
Među Orijevim presudama se nalazi i osuda Ranka Češića, iz Brčkog, koji je priznao zločine, a osuđen je na 18 godina zatvora, kao i presuda protiv Dragana Zelenovića iz Foče na 15 godina, takođe nakon priznanja.
Manju kaznu je dobio admiral Miodrag Jokić, jedan od trojice oficira JNA optuženih za napad na Dubrovnik, koji priznao krivicu, pa je osuđen na sedam godina zatvora.