ZAGREB - Krizni porez na primanja iznad 3.000 kuna (oko 410 evra), koji je ljetos uvela hrvatska vlada, nije neustavan, odlučio je juče Ustavni sud.
Time je omogućeno da taj porez koji je uveden zbog punjenja "rupe" u budžetu može da ostane na snazi do kraja 2010. godine.
Ustavni sud, koji ima 69 sudija, donio je odluku većinom glasova, uz dva izdvojena mišljenja, a odluka je novinarima saopštena prije početka sednice.
Sud je predložio Vladi da, u saradnji sa Saborom, usklađuje posebni porez zavisno od pada privrednog integriteta, odnosno da ostavi otvorenom mogućnost ukidanja poreza i prije predviđenog roka, što je ranije kao mogućnost najavila i sama premijerka Jadranka Kosor.
Ustavni sud je ocijenio da je krizni porez u skladu s članom 14 Ustava, koji zabranjuje diskriminaciju, jer je, imajući u vidu naknadno donošenje zakona u septembru, kojim se vrši posebno oporezivanje slobodnih djelatnosti, zaključio da su svi građani u istom položaju i da nema diskriminacije.
Odlukom suda svakako su razočarani predsjednik Stjepan Mesić i 80.000 građana koji su uputili zahtjeve za ocjenu ustavnosti zakona. Sam Mesić izjavio je da je sudska odluka dokaz da Hrvatska funkcioniše kao pravna država i da uvažava odluku. On je rekao da je smatrao da uvođenje poreza nije najbolji i najsvrsishodniji način punjenja budžetske "rupe" i da oni koji ostvaruju daleko veće prihode treba više da učestvuju u kriznom porezu.
Istakao je da se ne osjeća poraženim i da uvažava instituciju Ustavnog suda.
Građani su u svojim obraćanjima Ustavnom sudu isticali da im Zakon o posebnom porezu na plate, penzije i druga primanja krši načelo jednakosti i ravnopravnosti, da nije pravedan, da ne vodi računa o egzistencijalnom minimumu te da predstavlja najveći pritisak upravo na one s najmanjim primanjima. Na nedavnoj savjetodavnoj raspravi na Ustavnom sudu i većina pravnih stručnjaka je imala takvu argumentaciju te zapravo stala na stranu građana. Vlada je ustrajala na tome da je "harač" nužan kako bi se namakla 2,1 milijarda kuna prihoda te da se vodilo računa o pravičnosti i jednakosti u skladu s krizom.
Odluka Ustavnog suda po kojoj krizni porez ostaje do daljeg ili čak do kraja 2010. godine mnoge osobe iz društveno-političkog djelovanja je iznenadila, a neke i razljutila. Tako predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja, koji je vladajuću koaliciju napustio zbog donošenja odluke o uvođenju kriznog poreza, odluku Ustavnog suda smatra nacionalnom sramotom. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović smatra da odluku Suda treba poštovati, ali se on osobno s njom ne slaže.
Za predstavnike sindikata Anu Knežević i Krešimira Severa odluka ustavnih sudija je svojevrsno iznenađenje jer je, prema njihovu mišljenju, sve upućivalo na drugačije rješenje.
Premijerka Jadranka Kosor nije htjela da komentariše odluku Ustavnog suda rekavši kako se odluke Ustavnog suda ne komentarišu već sprovode, a ponovila je i kako će, ako to prilike dopuste, ukinuti barem jednu poresku stopu. Na pitanje kada bi moglo doći do ukidanja barem jedne stope, premijerka je rekla: "Dozvolite, siječanj, veljaču, ožujak sljedeće godine." Uz to je zamolila novinare da posebni porez više ne zovu haračem.
U prva tri mjeseca primjene kriznog poreza prikupljeno je oko 600 miliona kuna, a do kraja godine očekuje se da će finansijski efekti znatno premašiti plan i dosegnuti milijardu kuna. Kao vatrogasna mjera za ublažavanje dramatičnog budžetskog deficita, "harač" je nesumnjivo postigao očekivane ekonomske učinke.
Zakon o kriznom porezu prihvaćen je većinom glasova u Saboru, na prijedlog Vlade, 31. jula. Tim zakonom se primanja između 3.000 i 6.000 kuna (oko 820 evra) oporezuju sa dva, a veća od 420 evra s četiri odsto poreza.
Zbog "rupe" u zakonu porez isprva nisu plaćali zanatlije, ljekari, advokati i svi koji se bave privatnom praksom, ukupno oko 100.000 poreskih obveznika, pa je Vlada u septembru donijela odluku koja je usvojena u Saboru da oni plaćaju porez od 1. oktobra do kraja februara 2011. godine kad će podnijeti poreske prijave.