HAG – Žalbeno vijeće Haškog suda poništilo je osuđujuće presude Gotovini i Markaču za progon, deportaciji, ubistvo, nepostupanje, zločine protiv čovječnosti, pljačku javne i privatne imovine, kršenje zakona i običaja ratovanja, te je izreklo oslobađajuću presudu po svim tačkama optužnice osim treće tačke.
Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) poništilo je osudu raspravnog vijeća za nezakonito granatiranje gradova u operaciji Oluja i osudu o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem uklanjanja srpskog civilnog stanovništva iz Krajine u predmetu protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, rekao je predsjednik Žalbenog vijeća sudija Teodor Meron o obrazloženju presude.
"Nakon što je pobijena teza raspravnog vijeća da je granatiranje bilo protivpravno, žalbeno vijeće drži da nema dokaza da je postojao udruženi zločinački poduhvat s ciljem uklanjanja srpskog civilnog stanovništva iz Krajine silom ili prijetnjom sile", rekao je Meron.
Žalbeno vijeće pobilo je zaključke raspravnog vijeća o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata.
"S obzirom na navedeno, žalbeno vijeće djelomično prihvaća žalbu Gotovine i Markača i odbacuje zaključak da su napadi na ta četiri grada bili protivpravni", rekao je Meron.
"Smatramo da su greške raspravnog vijeća dovoljno ozbiljne da se zaključci o analizi pogodaka ne bi mogli održati", rekao je Meron.
Raspravno vijeće nije pogriješilo kada je presudilo da su Knin, Obrovac, Benkovac i Gračac bili meta ali Žalbeno vijeće smatra da je raspravno vijeće pogriješilo o granici pogreške od 200 metara.
Žalbeno vijeće smatra da je raspravno vijeće pogriješilo da napadi u Kninu nisu bili usmjereni na mete koje nisu vojne. Žalbeno vijeće zaključilo je da nisu potvrđeni dokazi da su napadi na četiri grada bili protivpravni, i djelimično usvaja žalbu Gotovine i Markača.
Žalbeno vijeće takođe je zaključilo da neće izreći osuđujuću presudu temeljem alternativnih oblika odgovornosti.
U Haškom tribunalu danas je izrečena presuda u žalbenom postupku dvojice hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, osuđenih pred ovim sudom za ratne zločine počinjene nad Srbima 1995. godine tokom vojne operacije "Oluja".
Haški sud je u prvostepenom procesu u aprilu 2011. godine proglasio Antu Gotovinu i Mladena Markača da su, kao učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu, krivi za djela progona, deportacije, pljačke, razaranja, ubistva, nečovječna djela i okrutno postupanje.
Gotovina je osuđen na 24 godine zatvora, a Markač na 18, dok je general Ivan Čermak oslobođen svih optužbi.
Odbrana je zahtijevala oslobađajuću presudu, negirajući postojanje udruženog zločinačkog poduhvata i uloge optuženih u njemu, te osporavajući da je došlo do neselektivnog artiljerijskog napada na Knin i druge krajinske gradove.
Tužilaštvo se nije žalilo ni na osuđujuće presude, ni na Čermakovu oslobađajuću.
Žalbena rasprava održana je u maju ove godine, odnosno nešto više od godinu dana nakon izricanja prvostepene presude, što je neuobičajeno brz postupak u poređenju sa ostalim predmetima u Tribunalu.
U agresiji hrvatskih oružanih snaga na sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, koja je nazvana "Oluja", sa svojih vjekovnih ognjišta protjerano je oko 230.000 krajiških Srba.
Na tom prostoru živjelo je oko 230.000 krajiških Srba od kojih su oko 30.000 bili vojnici, a na njih je krenulo 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP-a i HVO-a.
Prema evidenciji "Veritasa", u i poslije operacije poginulo je i nestalo 1.922 Srba, od kojih su 1.192 /62 odsto/ bili civili, a oko polovine je bilo starije od 60 godina.
Od ukupnog broja žrtava do kraja avgusta ubijeno je 1.764 ljudi ili u prosjeku 68 dnevno.
Među žrtvama je 546 /28 odsto/ žena, od kojih je dvije trećine bilo starije od 60 godina, što predstavlja jedan od "crnih" rekorda posljednjeg građanskog rata na prostorima bivše Jugoslavije.
Među žrtvama je i 19 lica koja su imala do 18 godina, od kojih i devetoro dobi do 14 godina.
Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvijetljena sudbina 947 lica, dok se kao nestalo vodi još 975 lica i to 674 civila, među kojima 331 žena.
"Oluja" je provođena po taktici "spržene zemlje", kao i ostale vojne operacije koje su joj prethodile - "Miljevački plato", "Maslenica", "Medački džep" i "Bljesak".
Pretresno vijeće Haškog tribunala zaključilo je da je u Hrvatskoj u ljeto 1995. godine postojao udruženi zločinački poduhvat, sa ciljem trajnog uklanjanja srpskog civilnog stanovništva iz Krajine, na čelu sa tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Za vrijeme i nakon operacije "Oluja" učesnici udruženog zločinačkog poduhvata bili su tadašnji ministar odbrane Gojko Šušak, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske Zvonimir Červenko, kao i drugi visoki zvaničnici.
