PODGORICA - Crnogorske političke stranke i koalicije preko državne himne "lome koplja" o svojim dubljim neslaganjima koja se odnose i na njihov stav prema samoj državi.
Bojkot dijela poslanika opozicionog Demokratsklog fronta (DF), u kojem su Nova srpska demokratija (NSD) i Pokret za promjene (PzP), intoniranja himne na jučerašnjoj konstitutivnoj sjednici Skupštine Crne Gore, otvorio je pitanje političkog savezništva te dvije partije.
Zbog istog razloga poremećeni su odnosi i između DF, Socijalističke narodne partije (SNP) i nove stranke Pozitivne Crne Gore (PCG) u vezi s formiranjem lokalne vlasti u Nikšiću.
Poslanici SNP-a su, prvi put do sada, ustali na intoniranje himne čime su se zamjerili DF-u, odnosno, NSD-u. S druge strane, i u samom DF-u himna je stvorila neprijatnu situaciju, jer NSD osporava himnu, a PzP je prihvata.
Međutim, ni svi poslanici PCG nisu "načisto" da li je himna za njih u potpunosti prihvatljiva.
Pored do sada isticanih razloga za osporavanje teksta himne, poslanica PCG-a Jelisava Kalezić, koja je kao najstarija juče predsjedavala
konstitutivnoj sjednici parlamenta, rekla da i ona ima "prigovor savjesti" na tekst himne.
Kalezićeva je našla da je mana himne to što nije rodno senzitivna pošto u tekstu himne piše "sinovi smo tvog stijenja i junaci tvog poštenja", a ne pominju se "kćeri i majke".
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić odgovorio je Kalezićevoj da je himna upravo "rodno senzitivna", jer se u njoj Crna Gora poredi sa majkom. I himna pjeva o majci - "Oj, svijetla majska zoro, majko naša Crno Goro".
Crnogorska himna se formalno osporava zbog toga što je posljednje dvije strofe, navodno, napisao kontroverzni Sekula Drljević, prvo pobornik ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom, a potom žestoki protivnik i kritičar u skupštini Kraljevine Jugoslavije.
Prema nekim navodima, Drljević je dopunio pjesmu "Oj, svijetla majska zoro" prije Drugog svjetskog rata, a njegovo se autorstvo osporava upravo
zbog toga što je on u vrijeme rata bio u Zagrebu, lojalan ustaškom režimu, a pred kraj rata je u nekim situacijama sarađivao i sa okupatorom.
Na problem "fašističkog" koautorstva državne himne ukazuju i partije koje u potpunosti i ne baštine antifašizam.
Sporni stihovi himne glase:
"Dok lovćenskoj našoj misli,
Naša sloga daje krila,
Biće gorda, biće slavna,
Domovina naša mila. Rijeka će naših vala,
Uskačući u dva mora,
Glas nositi okeanu,
Da je vječna Crna Gora".
Branioci himne ukazuju na to da su dvije posljednje strofe možda
"najhimničniji" stihovi i da samo autorstvo nije suštinsko, mada, po nekim tumačenjima, nije sasvim utvrđeno ni kako je nastao sadašnji tekst himne u cjelini.
Protiv dvije posljednje strofe himne je i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, koji je jednom prilikom rekao da "nerado" sluša taj dio svečane pjesme.
U Crnoj Gori se, takođe, nedosljedno poštuje i državna zastava. U nekim mjestima, prilikom obilježavanja Dana opštine, čak u prisustvu šefa države Filipa Vujanovića, državna himna se ne intonira, a ne ističe se ni državna zastava.
Nisu rijetki slučajevi, takođe, da se državna zastava skida sa javnih ustanova.