BEOGRAD - Državni sekretar u Ministarstvu pravde Slobodan Homen izjavio je da je postupak za rehabilitaciju komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini generala Dragoljuba Draže Mihailovića pri kraju, ali da danas neće biti završen.
On je objasnio da će se u nastavku suđenja koje je počelo 2006. godine, čuti nova, interesantna svjedočenja o uticaju Kominterne na sam sudski postupak, odnosno da je optužnica protiv Mihailovića, prije svega, napisana u partijskim kuloarima i da je na tome radio vrh tadašnje Komunističke partije Jugoslavije u saradnji sa ruskim vlastima.
"Sama činjenica da je optužnica pisana na politički način dobar je osnov za sumnju u pravičnost suđenja, ali konačnu odluku o tome će donijeti sud", naveo je Homen sinoć u emisiji "Da možda ne" RTS-a koja je bila posvećena problemu pitanju rehabilitacije generala Mihailovića.
Prema njegovim riječima, potraga za posmrtnim ostacima generala Mihailovića biće nastavljena ispitivanjem još jedne lokacije na Adi Ciganiliji na mjestu iza nekadašnjeg zatvora.
"Postoji nekoliko izjava svjedoka, koje sada ne mogu biti apsolutno provjerene, da su njegove kosti preseljene poslije nekoliko mjeseci, vjerovatno bačene u rijeku", kazao je Homen i dodao da bi to moglo biti tačno, ukoliko posmrtni ostaci Mihailovića ne budu pronađeni.
Homen je naveo da je u Srbiji dosad vođeno oko 2.000 sudskih postupaka za rehabilitaciju i da je preko 1.700 osoba rehabilitovano, dok je oko 400 postupaka još u toku.
On je podsjetio da je Vlada Srbije 2006. godine donijela novi Zakon o rehabilitaciji za osobe koje nisu imale pravo na pravično suđenje ili uopšte nisu imale suđenje, kako bi oni ili njihovi potomci mogli da dokažu da nisu krivi i na određen način vrate oduzetu čast.
Zakon je izmijenjen i dopunjen 2011. godine tako da je onima koji su rehabilitovani omogućeno pravo na određeno obeštećenje za dane provedene u zatvoru ili druge posljedice koje su.
Viši sud, takođe, mora da sačeka i dokaz o smrti Mihailovića odnosno njegovo proglašenje mrtvim.
Tim povodom u toku je postupak pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu koji je 16. marta objavio oglas sa pozivom svima koji znaju nešto o smrti generala da mu se jave.
Oglas je objavljen u "Službenom glasniku", na oglasnoj tabli suda i u mjestu posednjeg Mihailovićevog prebivališta.
Bez dokaza o smrti, Viši sud ne može da odluči o zahtjevu za njegovu rehabilitaciju, odnosno da poništi presudu iz 1946. godine kojom je Mihailović osuđen na smrt strijeljanjem, pošto nema zvaničnih podataka o tome gdje je i kad pogubljen i sahranjen.
Poništenje presude od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt strijeljanjem, kao i vraćanje građanskih prava, zahtjevom za rehabilitaciju zatražio je njegov unuk Vojislav Mihailović, a pridružili su mu se Srpska liberalna stranka, sa akademikom Kostom Čavoškim na čelu, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesor međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.
Predlagači zahtijeva tvrde da Mihailoviću nije omogućeno pravo na odbranu i da nije video svog advokata do početka suđenja. On nije imao ni pravo na nepristrasan sud, a optužnica mu je uručena sedam dana pred suđenje.
Mihailović je, dva dana po donošenju sporne presude, 17. jula 1946. godine strijeljan kao državni neprijatelj "broj jedan".
Državna komisija utvrdila je da je Mihailović ubijen na Adi Ciganliji, ali sumnja da su njegove kosti kasnije prenijete u sekundarnu grobnicu, najvjerovatnije na Ratno ostrvo, kako bi se onemogućilo da ikad budu pronađene.