Kada je državljanin Hrvatske protiv koga se vodila istraga u Srbiji, izašao iz posebne pritvorske jedinice za organizovani kriminal, dobio je nanogicu i mjeru zabrane napuštanja stana u Beogradu. Ubrzo je, međutim, skinuo aparat za elektronski nadzor i otputovao u Hrvatsku, a zatim odašiljač poslao poštom srpskom tužilaštvu, uz izvinjenje.
To je samo jedan slučaj iz bogate prakse Tužilaštva za organizovani kriminal kako okrivljeni zloupotrebljavaju pravo na odbranu sa slobode uz elektronski nadzor. Odašiljač je odstranio i jedan pakistanski državljanin koji je i danas u bjekstvu. On se nije izvinio.
"Već nakon tri dana od određivanja mere zabrane napuštanja stana uz primenu elektronskog nadzora, on je skinuo odašiljač lokator i pobegao. Dakle, kada se pritvor zamenjuje drugom merom, neophodna je veoma oprezna, pažljiva i sveobuhvatna procena svih okolnosti ", naglasili su specijalni tužilac za organizovani kriminal Mladen Nenadić i viši savjetnik u ovom tužilaštvu Milica Vujanić-Đorđević u statističkoj analizi mjere pritvora i drugih mjera obezbjeđivanja prisustva okrivljenih u krivičnom postupku.
Rezultati analize, koji su predstavljeni u publikaciji misije OEBS-a na nedavno završenom savjetovanju krivičara na Zlatiboru, pokazuje da je pritvor i dalje najčešća mjera kojom specijalno tužilaštvo i sud obezbjeđuju prisustvo okrivljenih u istrazi. Kada se optužnica podigne i počne suđenje, najveći broj optuženih nije više iza rešetaka, već odlaze u kućni zatvor ili imaju mjeru zabrane napuštanja boravišta, piše Politika.
"U praksi pritvor najčešće traje samo dok traje istraga, čim se pritvor ukine, počinje sa odugovlačenjem postupka. Okrivljeni naizmenično izbegavaju da dolaze na zakazane glavne pretrese, da bi se zatim naizmenično i pojavljivali. Zloupotrebljavaju svoja procesna prava, često bez opravdanih izostanaka, a sve kako im ne bi bio određen pritvor, jer se on po pravilu ne određuje samo zbog jednog izostanka. Tako ulazimo u začarani krug, pogotovo u predmetima sa velikim brojem okrivljenih, što je čest slučaj u predmetima organizovanog kriminala",objasnili su autori analize.
Naveli su statističke podatke koji pokazuju koliko je često određivan pritvor, a koliko druge mjere.
Mjera zabrana napuštanja stana beleži nagli skok u 2015. godini. Samo pet ovih mjera bilo je određeno u 2013, zatim 12 u narednoj godini, a onda 29.
Jemstvo bilježi prazne kolone u tabelama TOK. Primjenjeno je samo na 20 osoba za cijeli posmatrani petogodišnji period. Pritvor je, međutim, dominantan. U 2013. godini 71 okrivljeni za organizovani kriminal bio je u pritvoru do šest mjeseci ili kraće. Samo za šest okrivljenih pritvor je produžen i posle podizanja optužnice.
Dvije godine kasnije, 2015. godine, u pritvoru je tokom istrage bilo dvostruko više okrivljenih - 143, a poslije podizanja optužnice 34.
(Telegraf.rs/Politka)