ZAGREB - Hrvatski građani u nedjelju će prvi puta birati svojih 12 zastupnika u Evropskom parlamentu, jedinoj evropskoj instituciji čiji se članovi biraju direktno, a uz Vijeće ministara čini zakonodavnu vlast Evropske unije u koju će Hrvatska ući 1. jula.
Državno izborno povjerenstvo za te je izbore primilo 28 valjanih kandidatskih listi, 27 stranačkih i jednu grupe birača koju predvodi istarski župan Ivan Jakovčić. Od stranačkih lista samostalnih je 19, a osam koalicijskih.
Na izborima u kojima je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica učestvuje ukupno 40 političkih stranaka, odnosno 336 kandidata od čega 207 muškaraca (61,61 odsto) i 129 žena (38,39 odsto). Prosječna dob kandidata je 46,22 godina - najmlađi je rođen 1991. a najstariji 1933. godine.
Članovi u Evropski parlament biraju se na neposrednim izborima, na temelju opšteg, slobodnog i jednakoga biračkog prava, tajnim glasanjem na mandat od pet godina. No, u Hrvatskoj će se ovoga puta, birati na godinu dana do redovnih izbora u cijeloj Uniji.
Na izborima mogu učestvovati svi hrvatski državljani s pravom glasa, ali i državljani drugih članica Evropske unije s prebivalištem u Hrvatskoj, ukoliko su pravovremeno zatražili upis u spisak birača.
Nevladine organizacije koje se bave izborima upozoravaju da će izabrani zastupnici imati veliku odgovornost da redovno izvještavaju i komuniciraju s građanima o svom radu i postignutim rezultatima jer je Evropski parlament garant demokratskog legitimiteta evropskoga zakonodavstva i donosi odluke s direktnim posljedicama na svakodnevni život građana EU-a.
Osim što usvaja evropske zakone zajedno Parlament s Vijećem provodi demokratski nadzor nad drugim institucijama EU-a, naročito nad Komisijom čije povjerenike može odobriti ili odbiti, ima pravo izglasati nepovjerenje Komisiji te s Vijećem dijeli ovlast nad budžetom EU-a.
S obzorom da u Evropskom parlamentu sjede predstavnici svih političkih opcija ne čudi da su se i neki od hrvatskih kandidata u kampanji otvoreno predstavljali kao euroskeptici, ističući da bi Hrvatska trebala istupiti iz EU. Kampanja će, između ostalog, ostati zapamćena i po tome što je u njoj prvi hrvatski političar javno priznao da je homoseksualac.