BRISEL - Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Gordan Jandroković izašao je nešto prije 19 sati pred novinare u Briselu, zajedno s komesarom za proširenje Štefanom Fileom i mađarskim ministrom vanjskih poslova Janošem Martonjijem.
Objavili su kako je Hrvatska i službeno zatvorila četiri zadnja poglavlja i tako formalno zaključila pristupne pregovore s Evropskom unijom na međuvladinoj konferenciji o pristupanju na ministarskom nivou. Radi se o poglavljima Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Finansijske i proračunske odredbe i Ostala pitanja. Do ulaska u članstvo moraju biti potpisani ugovori o privatizaciji brodogradilišta.
- Želim čestitati Hrvatskoj, budućoj 28. članici Unije - rekao je Martonji. Izrazio je želju da pristupni sporazum bude potpisan do kraja poljskog predsjedanja EU-om koje počinje u petak, te da Hrvatska postane punopravna članica EU-a 1. jula 2013.
- I lično sam vrlo radostan što ćemo s Hrvatskom, s kojom smo 800 godina zajedno živjeli, od sada ponovno biti zajedno u novome okviru - dodao je predsjedavajući Savjeta EU u ovome polugodištu.
Jandroković je iskoristio priliku da na konferenciji za medije govori na hrvatskom jeziku. Zahvalio je svima na podršci i naglasio da je Hrvatska danas bolje mjesto za život građana.
- Zahvaljujući pristupnim pregovorima Hrvatska je danas bolja zemlja, s boljim pravosuđem i boljom javnom upravom - naglasio je Jandroković, zahvaljujući posebno mađarskom Predsjedništvu EU i EK-u na ustrajnoj podršci.
- Ovo je zaista istorijski dan koji slavimo s našim hrvatskim prijateljima. U dvadeset godina nezavisnosti Hrvatska je napravila upečatljiv napredak i za to je sada nagrađena. EK je stalno podupirala Hrvatsku na njenom putu preobražaja, pošteno ali strogo, bez popusta, prečica i ublažavanja. Kakav velik doprinos vjerodostojnosti postupka proširenja! - istakao je je File.
On je negirao tvrdnju izvora poljskog predsjedništva da Evropska komisija zahtijeva održavanje referenduma o članstvu u EU nakon parlamentarnih izbora "jer se EK ne miješa u unutarnjopolitičke kalendare", ali je naglasio da "treba učiniti sve da se izbjegne ikakav mogući sukob kalendara" izbora i referenduma.
- Komisija će nastaviti taj striktni, transparentni pristup kako bi nadzirala na koji način Hrvatska ispunjava obaveze da bi bila u potpunosti spremna preuzeti odgovornosti članstva od prvog dana pristupanja - dodao je File.
Hrvatskoj tri evra na jedan uplaćeni
Tzv. novčarska omotnica za Hrvatsku, iako malo manje izdašna nego što je predlagala EK, ipak nije bitno manja od tog pregovaračkoga maksimuma. Za 2013. Hrvatskoj je EU stavila na raspolaganje ukupno 800 miliona evra, od kojih će do kraja te godine moći povući 374,3 miliona, dok će za u 2013. kandidovane projekte ostatak moći povlačiti do 2016. Istovremeno će u 2013. Hrvatska platiti "članarinu" od 267,7 miliona. Na uplaćeni evro dobiće dakle tri, a ako se računa samo novac koji će zaista i povući u 2013., na kraju će godine državni budžet biti na dobitku 106,6 miliona evra.
Uz to, kako će Hrvatska u EU ući tačno na polovini 2013. godine, dio novca za tu godinu koji se isplaćuje s jednogodišnjim pomakom - na primjer direktna plaćanja poljoprivrednicima od 93,25 miliona evra, tri miliona za vinare i 13,8 miliona iz predpristupnoga fonda IPARD za koji su se hrvatski pregovarači izborili da se isplati za čitavu 2013., i nakon ulaska u članstvo - u tablicama koje je EK priložila uz poglavlje Novčarske i budžetske odredbe ne smije se prikazati. Od 2014., naime, nastupa sljedeća Finansijska perspektiva EU, proračunsko sedmogodište, za koji je EK u srijedu naveče tek predložio nacrt budžeta.
No, upravo je činjenica da se prva godina članstva proteže među dvjema Finansijskim prespektivama za Hrvatsku povoljna jer se ni u slučaju budžetskih rezova - što zagovaraju Britanci, Finci, Francuzi, Holanđani i Nijemci - svota namijenjena Hrvatskoj ne bi umanjila. Naime, određeno je da se, jednako kao i u petom talasu proširenja, Hrvatska postepeno uvodi do punog korištenja novca iz evropskih fondova - do polovine 2014. 60%, pa potom do polovine 2015. 80%, da bi konačno do polovine 2016. dosegla 100 % iskoristivost evropskoga novca, a polazni iznos za to određen je već sada.
Uz to, do pune iskoristivosti evropskih fondova i Hrvatskoj će se, kao i zemljama iz petog talasa proširenja, uplaćivati "sredstva za ravnotežu plaćanja", odnosno svota koja će garantovati da nova članica neće biti neto uplatiteljica u evropski budžet; u 2013. za to je namijenjeno 75 miliona evra. Za usporedbu, ni jedna od 12 novih članica nije još neto uplatitelj, odnosno, sve iz evropskoga budžeta i danas dobivaju više no što u njega uplaćuju.