HAG - Hrvatska i Danska ocijenile su juče pred Međunarodnim sudom pravde u haškoj Palati mira da je jednostrana Deklaracija o nezavisnosti Kosova legalna, tvrdeći da je ne zabranjuju ni međunarodno pravo, ni Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN-a.
Pravna zastupnica Hrvatske Andreja Metelko-Zgombić rekla je da jednostrana Deklaracija o nezavisnosti Kosova "ne protivrječi nijednom propisu ili principu međunarodnog prava, a kamoli da je zabranjena". Pravno utemeljenje za legalnost deklaracije, po stavu Hrvatske, proističe iz neuspeha pregovora o statusu Kosova i neodrživosti pređašnjeg statusa Kosova kao pokrajine u sastavu Srbije zbog toga što su vlasti u Beogradu teško kršile ljudska prava Albanaca. "Hrvatska smatra da je sistematska represija i kršenje ljudskih prava na Kosovu od vrhunskog značaja za odgovor na pitanje kojim se bavi sud" da li je Deklaracija o nezavisnosti u skladu s međunarodnim pravom, naznačila je Metelko-Zgombićeva. Ona je tvrdila da Deklaracija o nezavisnosti nije protivna ni Rezoluciji 1244, koja "nije predviđala ishod političkog procesa" u kojem je tražen budući status Kosova. "Jedan od mogućih ishoda bila je i nezavisnost", napomenula je Metelko-Zgombićeva. Zastupnica Hrvatske je "postojanje Kosova kao nezavisne države" nazvala "međunarodnopravnom činjenicom".
Opširno govoreći o toku kosovske krize, hrvatska predstavnica je kao "temelj međunarodnopravnog identiteta Kosova" označila široku autonomiju sa "elementima državnosti" koju je pokrajina uživala u SFRJ po Ustavu iz 1974. Taj status "u mnogo čemu je bio jednak statusu republika".
Kao pravnu podršku tom argumentu, Metelko-Zgombićeva je citirala tekst predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića iz zagrebačkog "Večernjeg lista", po kojem su i republike i pokrajine u SFRJ ušle dobrovoljno i "nisu mogle biti zadržane" protiv svoje volje. Iz Mesićevog teksta, hrvatska zastupnica citirala je i tvrdnju da raspad SFRJ, u kojem je Kosovo izgubilo status federalne jedinice, "nije značio da se Kosovo automatski prebacuje Srbiji", već da je potrebno ponovo utvrditi njegov status.
Ona je ocijenila da je ukidanjem autonomnog statusa Kosova 1990 Srbija prekršila Ustav iz 1974. i potkopala temelje federalne države i da je zatim godinama represijom sprečavala učešće albanske većine u vlasti, što je razvilo "jasnu volju Albanaca da imaju nezavisnu državu".
Ta volja, podsjetila je zastupnica Hrvatske, izražena je prvi put na "referendumu 1991, na kojem je 99 odsto Albanaca glasalo za nezavisnost".
Pravni zastupnik Danske Tomas Vinkler tvrdio je da je Deklaracija o nezavisnosti Kosova legalna zato što je ni međunarodno pravo, ni Rezolucija 1244 izričito ne zabranjuju. Prema viđenju Danske, Rezolucija 1244 je potvrđivala "pravo Kosova na samoopredjeljenje".
Ranije juče, Kina i Kipar su ocijenile da je Deklaracija o nezavisnosti Kosova suprotna međunarodnom pravu. "Deklaracija o jednostranom proglašenju Kosova u suprotnosti je i sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a 1244, naglasila je predstavnica Kine Šue Hančin. Kina smatra da "suverenitet i teritorijalni integritet država imaju centralnu ulogu u međunarodnom pravu i međunarodnom pravnom poretku" i ističe da su ta prava „do sada bila poštovana i podržavana". "Kina se ne slaže da je Deklaracija o proglašenju nezavisnosti u skladu sa međunarodnim pravom, niti sa stavom da secesija nije zabranjena", rekla je Šue Hančin. Istakla je da su pred Sudom ovom raspravom pokrenuta "mnoga značajna pitanja za stabilnost na Balkanu i u međunarodnoj zajednici", i izrazila "zabrinutost Kine" zbog stava da kosovskom deklaracijom nisu prekršene norme međunarodnog prava i Rezolucija Savjeta bezbjednosti 1244. "Kina je, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti, učestvovala u pripremi i usvajanju Rezolucije 1244. Očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta jedan su od osnova na kojima je ona usvojena", naglasila je Hančinova.
Predstavnici Kipra zastupali su mišljenje da "akt secesije nije neutralni akt o kojem međunarodno pravo nema šta da kaže, naročito ako je ona rezultat nelegalne upotrebe sile". "Odgovaranje nasiljem na nasilje nije način na koji Kipar rješava sporna pitanja", kazao je ambasador Kipra u Holandiji Džejms Drushijotis. Kipar očekuje da Svjetski sud pojasni i da li međunarodno pravo reguliše pitanje priznanja jednostranog otcjepljenja.