BANJALUKA, BRISEL - Zemlje članice EU ovih dana pokušavaju dogovoriti kandidate za pet najvažnijih pozicija u EU, a hrvatski mediji spekulišu da bi Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Hrvatske, ili Andrej Plenković, premijer te zemlje, mogli da preuzmu jednu od njih.
Tih pet funkcija su predsjednik Evropske komisije, predsjednik Evropskog savjeta, predsjednik Evropske centralne banke, predsjednik Evropskog parlamenta i šef Evropske službe za bezbjednost i spoljne poslove, što je funkcija koju sada drži Italijanka Federika Mogerini. Takođe, za naš region važan je i portfolij za proširenje, koji sada vodi Austrijanac Johanes Han. Lideri EU danas nisu uspjeli da se dogovore o tome ko ubuduće treba da obavlja najvažnije funkcije u evropskom bloku, a njihov samit u Briselu je suspendovan do danas.
U razgovoru s nekoliko upućenih diplomata i poznavalaca evropskih prilika, rečeno nam je da je teško očekivati da bi bilo koji kandidat iz Hrvatske mogao dobiti poziciju predsjednika Evropske komisije, predsjednika Evropske centralne banke, kao i bilo koje pozicije koja bi se direktno bavila pitanjem proširenja i zapadnog Balkana, što bi isključivalo mogućnost dobijanja pozicija koje drže Han i Mogerinijeva. Eventualno, moglo bi se desiti da preuzmu funkciju predsjednika Evropskog savjeta, što je formalno najviša funkcija u EU, ali je u izvršnom smislu mnogo manje bitna od predsjednika Evropske komisije.
U odnosima BiH i Hrvatske će najviše uticaja imati preuzimanje predsjedavanja Evropskim savjetom od strane Hrvatske, što je pozicija koja se rotira između zemalja članica svakih šest mjeseci. Ukoliko bilo koji kandidat iz Hrvatske preuzme funkciju predsjednika Evropskog savjeta, naši sagovornici ocjenjuju da bi to prije mogla biti Grabar-Kitarovićeva, jer, prema sadašnjem stanju stvari, tu poziciju bi trebalo da preuzme žena. Naime, kako nam je rečeno, izvjesno je da bi na poziciji predsjednika Evropske komisije i predsjednika Evropske centralne banke bili muškarci, što znači da je barem 75 odsto šansa da će na čelu Evropskog savjeta biti žena jer je neformalno kao uslov postavljeno da bi na ovim pozicijama trebalo da budu barem dvije žene. Da bi tako moglo biti, pokazuju spekulacije evropskih medija da bi na poziciju predsjednika Evropskog savjeta mogla doći bugarska političarka Kristalina Georgieva. Bilo kako bilo, čak i u scenariju da ovu poziciju dobije Hrvatska, analitičari ne misle da bi se to moglo značajnije odraziti na BiH.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, kaže da to neće značiti promjene za BiH.
"Hrvatska bi potencirala svaku vrstu podrške BiH koja bi iskazala prijateljski odnos i podršku na putu ka EU, pri čemu mislim da bi se ta podrška u krajnjoj instanci svela na sve što je u moći unutar EU da se uradi kako bi se popravio položaj Hrvata u BiH", smatra Topićeva.
Ono što bi za naš region moglo biti puno značajnije je ponovljena poruka Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, da proširenja EU ne treba da bude dok se EU unutar sebe ne reformiše.