ZAGREB – Vlada Hrvatske intervenisala je kako bi se promijenili zaključci koji se odnose na evropski put Crne Gore, navodi hrvatski Jutarnji list.
Iako se još ne može govoriti o blokadi Crne Gore na putu ka EU, ukoliko se problem zahtjeva koje je Hrvatska ispostavila Crnoj Gori kao uslov da odblokira zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne riješi, mogao bi doći u pitanje kredibilitet cijelog procesa proširenja.
Ponavlja se scenario Sjeverne Makedonije?
Podsjećanja radi, Evropski savjet je dva puta 2019. i 2020. blokirao evropski put Sjeverne Makedonije, iako je zemlja promijenila ime nadajući se da će time otvoriti vrata EU. Kao posljedica toga, u toj zemlji su se na vlast vratile evroskeptične snage, i zamah evropskih reformi značajno je usporen.
Ako bi Hrvatska Crnoj Gori uradila isto, desila bi se slična situacija, ali u još težim okolnostima, kada se evropski stav po pitanju proširenja značajno promijenio u smislu istinskog nastavka proširenja EU.
Plenković intervenisao da se izmijene zaključci o Crnoj Gori
Prema pisanju Jutarnjeg lista, na intervenciju Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Hrvatske, donekle su promijenjeni zaključci o Crnoj Gori u odnosu na raniji nacrt, iz kojeg su izbačene vremenske odrednice.
“Europsko vijeće podržava rad koji je u tijeku na izradi ugovora o pristupanju s Crnom Gorom. Prima na znanje namjeru Irskog predsjedništva da radi na privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja – pod uvjetom da Crna Gora provede odgovarajuće reforme”, kaže se u zaključcima, kako prenosi ovaj hrvatski list.
Pojašnjavaju da je u odnosu na prethodni nacrt zaključaka izbačen dio koji govori o tome da se dogovor o privremenom zatvaranju poglavlja postigne do kraja ove godine, kao i dio koji govori o radu na pristupnom ugovoru što je prije moguće.
“Europsko vijeće pozdravlja rad koji je u tijeku na izradi ugovora o pristupanju s Crnom Gorom. Prima na znanje namjeru predsjedništva Vijeća da se do kraja ove godine postigne dogovor o privremenom zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja – pod uvjetom da Crna Gora provede odgovarajuće reforme – te da se radi na što skorijem dovršetku izrade ugovora o pristupanju”, stajalo je u nacrtu zaključaka.
Zagreb ne želi blokadu već rješenje
Ovo, ipak, još uvijek ne znači da će do blokade i doći jer se Zagre pokušava predstaviti kao konstruktivan partner koji iskreno želi da se pronađe rješenje koje je prihvatljivo za sve.
Za svaki slučaj, Njemačka je iza zatvorenih vrata najavila spremnost da posreduje između Zagreba i Podgorice kako bi se problem što prije riješio.
Kako je danas pisao Euronews, njemačka vlada pritišće Hrvatsku da što prije riješi svoje sporove s Crnom Gorom, kako ne bi bio usporen proces njenog pristupanja EU. Ukoliko se ovo pokaže tačnim, a po svemu sudeći nema razloga da se ne uzme ozbiljno, to pokazuje u kojoj mjeri se pitanje proširenja EU na zapadni Balkan uzima ozbiljno u nekim od najvažnijih i najuticajnijih evropskih članica.
Plenković: Jesmo intervenisali, ali imamo konstruktivan pristup
Plenković je priznao da je na intervenciju njegove zemlje došlo do promjene teksta o evropskom putu Crne Gore, ali je odbacio da se Hrvatska protivi proširenju, kao i da je bilo pritiska na njega ili na njegovu vladu da odustane od insistiranja na izmjenama.
"Hrvatska je, kao što znate, jedna od zemalja koja je zagovornica proširenja, koja se drži načela shodno zaslugama svake pojedine zemlje kandidatkinje. Smatramo da je takav individualni pristup itekako dobar, dakle da ne treba vezati zemlje jednu za drugu, ali oni koji idu prema EU trebaju ispuniti kriterijume, rekao je Plenković, prenose crnogorske Vijesti.
Dodao je da razgovore trenutno vode hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović.
"Želimo da se ti razgovori nastave, da riješimo tih nekoliko otvorenih pitanja za koje mi smatramo da su s aspekta Crne Gore itekako rješivi. Bili smo potpuno transparentni. Sve ono što smo javno kazali početkom juna predstavili smo i ponovili kolegama ovdje. Naišli smo na razumijevanje i očekujemo da se te teme riješe", poručio je Plenković.
Plenković odbacio da je bio izložen pritiscima
Kada je riječ o pritiscima, Plenković je to negirao.
"Ja sam tu deset godina, nisam pod pritiskom nikoga, ni po bilo kojoj temi. Mnoge kolege i mnoge druge države imaju niz takvih situacija. Nije to situacija koja je neobična. Međutim, nikakvog pritiska nije bilo. Naprotiv, puno zemalja ima razumijevanje", rekao je Plenković i dodao da Hrvatska prema Crnoj Gori ima konstruktivan pristup.
Ćerimagić: Zaključci nisu ispunili očekivanja
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za Nezavisne kaže da zaključci Evropskog samita nisu ispunili očekivanja.
"Umjesto očekivane jasne podrške cilju Podgorice da zatvori sva poglavlja do kraja godine, dobili smo uobičajene formulacije EU, dovoljno neodređene da se mogu tumačiti i kao svojevrsna podrška i kao njen izostanak", smatra Ćerimagić.
Prema njegovom mišljenju, sve zemlje u regionu gledaju u Crnu Goru jer žele da vide da li će se EU uopšte širiti, i ako hoće, na koji način će to transformisati njihovu zemlju.
"Hrvatski mediji ublažavanje formulacija pripisuju svojoj vladi. U stvarnosti, nekim drugim prijestonicama jednostavno je odgovaralo to što je Zagreb bio spreman da preuzme krivicu", navodi Ćerimagić za Nezavisne.
Lideri EU: Proširenje je geostrateška investicija
U zaključcima samita, u dijelu koji se odnosi na proširenje, naglašeno je da je ono geostrateška investicija u mir, bezbjednost, stabilnost i prosperitet. Dodali su da je riječ o pokretaču boljeg životnog standarda i zajedničkih evropskih vrijednosti.
"Lideri su naglasili potrebu da zemlje kandidati nastave reforme, posebno u oblasti vladavine prava, u skladu s procesom pristupanja zasnovanim na zaslugama. EU, sa svoje strane, mora unaprijediti unutrašnje reforme i razmotriti ključna pitanja o svojim prioritetima, politikama i sposobnosti djelovanja u slučaju daljeg proširenja.
Pozdravili su i rad na pristupnom ugovoru Crne Gore te primili k znanju namjeru predsjedništva Savjeta da radi na privremenom zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja, pod uslovom da Crna Gora sprovede odgovarajuće reforme", navedeno je u zaključcima.
Sam tekst ne sadrži dokaze da je do stvarne promjene došlo jer su slične formulacije isticane i ranije. Prava promjena nije u tekstu kominikea, nego u aktivnostima koje se odvijaju u pozadini i tihoj diplomatiji izvan domašaja javnosti.
Berlin traži od Zagreba da ne usporava Crnu Goru
Kako je danas pisao Euronews, njemačka vlada vrši pritisak na Hrvatsku da što prije riješi svoje sporove s Crnom Gorom kako ne bi bio usporen proces njenog pristupanja EU.
Ukoliko se ova informacija pokaže tačnom, a po svemu sudeći nema razloga da se ne uzme ozbiljno, to pokazuje u kojoj se mjeri pitanje proširenja EU na zapadni Balkan ozbiljno razmatra u nekim od najvažnijih i najuticajnijih evropskih članica.
Kako je Euronewsu naveo dobro upućen izvor, Berlin je prijateljski zatražio od Zagreba da ne odugovlači rješavanje spora i da olakša Crnoj Gori napredak kako proces proširenja ne bi izgubio zamah.
"Berlin je takođe nedavno ponudio posredovanje, ali ta ponuda još nije sprovedena u djelo. Vlada kancelara Fridriha Merca nastoji da se postavi kao nepristrasan posrednik, strahujući da bi neriješeni bilateralni problemi mogli ugroziti proces proširenja", piše Euronews.
Francuska i Luksemburg takođe uključeni u razgovore
Ovaj medij navodi da Evropska komisija posljednjih sedmica učestvuje u razgovorima između dvije zemlje, a nekoliko država članica angažovalo se kako bi spriječilo zastoj u proširenju zbog bilateralnih pitanja.
Dodaju da Francuska posebno želi da izbjegne probleme s proširenjem iz unutrašnjopolitičkih razloga, dok je Luksemburg kritikovao korištenje pristupnog procesa za rješavanje bilateralnih pitanja.
"Sve tri evropske vlade aktivno razgovaraju s Hrvatskom kako bi je pritisnule da riješi bilateralna pitanja. Ipak, najsnažniji pritisak dolazi iz Njemačke, koja nastoji da pokrene proces proširenja", navodi Euronews.
Šta Hrvatska traži od Crne Gore?
Kao što smo već pisali, Hrvatska je blokirala nekoliko pregovaračkih poglavlja, a od Crne Gore očekuje da isplati odštete preživjelim logorašima iz proteklog rata, učini više na pronalaženju nestalih, procesuiranju svih ratnih zločina i rješavanju svih imovinskopravnih pitanja između dvije zemlje, uključujući i probleme Hrvata u Crnoj Gori.