BRISEL - Istraživanje međunarodne organizacije "Amnesti internešnel" (AI) u Hrvatskoj pokazuje da, uprkos izvjesnom napretku, nekažnjavanje počinilaca ratnih zločina nad Srbima predstavlja u Hrvatskoj jedan od najtežih problema u poštovanju ljudskih prava.
Balkanski tim istraživača `Amnesti internešnela` je prilikom nedavnog boravka u Hrvatskoj utvrdio i da hrvatske vlasti nisu ništa bitnije učinile ni da se poprave vrlo loši uslovi za povratak i opstanak srpskih izbjeglica, hrvatskih građana.
Ovo je u briselskom sjedištu `Amnesti internešnela` izjavio rukovodilac Balkanskog tima AI Omer Fišer, podvukavši da su to temeljna pitanja ljudskih prava, vladavine zakona i demokratije.
Nekažnjavanje ratnih zločina zastrašuje i odvraća srpske izbjeglice koje bi željele da se vrate u svoje domove u Hrvatskoj, predočio je Fišer, ukazavši na niz nerasvijetljenih slučajeva ubistava Srba povratnika i podmetanja eksploziva u njihove kuće.
Kad se tome dodaju ostali problemi u vezi s povratkom izbjeglica, uključujući sporno pitanje njihovih stanarskih prava i vraćanja imovine, jasno je da to nije samo `rješavanje humanitarnih pitanja`, kako navode hrvatske vlasti, već uskraćivanje temeljnih ljudskih prava.
Istraživači ove organizacije za odbranu ljudskih prava su utvrdili da postoje naznake i dokazi da su još neistražena i nekažnjena ubistva na stotine `i ko zna koliko, u stvari`, kaže Fišer, srpskih civila na području Osijeka, Siska, Gospića, Knina u vrijeme operacija hrvatske vojske i policije `Munja` i `Bljesak`, i drugih mjesta, još iz vremena ratnih sukoba 1991. i 1992.