ZAGREB - Iz Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske saopšteno je da ne vide razlog upućivanje diplomatske note Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara u vezi sa najavljenim proglašenjem isključivog ekonomskog pojasa Hrvatske, te da njen sadržaj ne mogu prihvatiti kao legitiman, niti da je to zvanični stav BiH o ovom pitanju.
U verbalnoj noti upućenoj MIP-u u Savjetu ministara kao odgovor na notu koja je iz ovog ministarstva upućena Hrvatskoj 27. januara naglašava se da je BiH o svim događajima pravovremeno i transparentno informisana još polovinom decembra prošle godine.
"Nakon telefonskog razgovora ministra spoljnih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana sa ministrom inostranih poslova Biserom Turković i posebnog sastanka o ovoj temi koji je ambasador Hrvatske u BiH imao sa predsjedavajućim Savjeta ministara Zoranomm Tegeltijom 14. decembra, reakcije su bile pozitivne. Takođe, isto je reagovao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik u svojim javnim istupima, ističući da Hrvatska proglašenjem isključivog ekonomskog pojasa ničim ne dovodi u pitanje prava BiH", navodi se u noti.
Polazeći od dosadašnjih izjava i javno objelodanjenih poruka najviših izvršnih tijela BiH, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH, uključujući i poruku Turkovićeve iz decembra prošle godine, Ministarstvo ne može poruke u predmetnoj noti prihatiti kao legitimni i zvanični stav BiH o ovom pitanju.
Iz Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske i ovog puta su ponovili da proglašenje hrvatskog iključivog ekonomskog pojasa, koje stupa na snagu 13. februara, neće izazvati nikakave promjene u odnosu na BiH budući da se na tu zemlju još od 2003. primjenjuje pravni režim Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Hrvatske.
Kada je riječ o mogućnostima međusobne saradnje vezane uz Jadran, iz hrvatskog ministarstva podsjećaju da je, uz postojoću bilaternu saradnju i direktne kontakte na svim nivoima, BiH isto kao i Hrvatska članica Jadransko-jonske inicijative multilateralnog formata saradnje u kojem se mogu raspraviti pitanja zaštite Jadrana.
"Saradnja između jadranskih obalnih država svrha je postojanja i djelovanja i Komisije za zaštitu voda Jadrana. Ovakvi oblici regionalne saradnje određeni su i preporučeni dražavama strankama Konvencije UN o pravu mora", ističe se u saopštenju.
Kada je riječ o ugovoru o granici između Hrvatske i BiH, u verbalnoj noti podsjećaju da je taj ugovor u privremenoj primjeni u odnosima između ove dvije zemlje od 1999. kada je i potpisan, te da do sada nije ratifikovan u parlamenima ni jedne ni druge države.
"Njegova je nesporna vrijednost u tome što se uredno i u dobroj vjeri provodi već više od 20 godina između obje strane i što je potvrdio načelo nepromjenjivosti međunarodno priznatih granica, suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i politiku nezavisnosti država potpisnica", ističe se u verbalnoj noti iz Ministarstva spoljnih i evropskih poslova Hrvatske.
U verbalnoj noti se navodi da Hrvatska kao država strana Konvencije UN o pravu mora, uvažavajući posebnost geografskog položaja BiH kao susjedne obalne države, omogućava neometani pristup prema i od obala BiH do Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Hrvatske uskoro isključivog ekonomskog pojasa.
Iz resornog ministarstva podsjećaju da od 2003. godine, od kada je u primjeni režim Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa uz spoljne granice teritorijalnog mora Hrvatske, više nema otvorenog mora što se neće promijeniti ni od 13. februara kada ga zamjeni isključivi ekonomski pojas.
"Hrvatska je odlučna da nastavi da razvija dobrosusjedske odnose sa BiH, između ostalog kroz saradnju primjerenu susjednim obalnim državama uz međusobno poštivanje prava zagarantovanih međunarodnim pravom mora, uključujući ona vezana za neometani pristup i zaštitu i očuvanje mora i morske okoline", navodi se u verbalnoj noti upućenoj MIP-u u Savjetu ministara.