ZAGREB - Hrvatskoj će za usklađivanje zaštite životne sredine sa strogim evropskim propisima samo za direktna ulaganja trebati oko 10,5 milijardi evra, a ako se uračunaju i neindirektna, onda je taj iznos puno veći.
Tbog toga će to područje, uz poljoprivredu, biti najskuplje, kaže Nikola Ružinski, dosadašnji državni sekretar za zaštitu životne sredine i hrvatski pregovarač s Evropskom unijom.
Prema podacima resornog ministarstva, oko 3,5 milijardi evra otpašće na odvod i obradu otpadnih voda, 1,7 milijardi na vodosnabdijevanje, oko dvije milijarde na upravljanje otpadom, oko 2,5 milijardi za zaštitu vazduha i smanjivanje industrijskih zagađenja te usklađivanje s evropskom direktivom.
U Ministarstvu zaštite životne sredine očekuju da će većinu novca potrebnog za dostizanje evropskih standarda u zaštiti okoline, nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, obezbijediti iz strukturnih i kohezijskih fondova namijenjenih državama članicama.
Ružinski procjenjuje da će Hrvatska u 2013. iz strukturnih fondova te iz do sada korištenih EU fondova ukupno obezbijediti 1,5 do 2 milijarde evra. Još se ne zna koliko će iznositi drugi finansijski paket za Hrvatsku od 2014. do 2017. godine, ali očekuje se da bi godišnje, nakon ulaska u EU, trebalo iz njenih fondova za zaštitu živtne sredine i energetiku planirati 400 do 600 miliona evra.
Novac koji će biti na raspolaganju Hrvatskoj nakon ulaska u EU, kroz strukturne instrumente, biće višestruko veći od sredstava raspoloživih putem pretpristupnih fondova, što će omogućiti prijavu većeg broja projekata iz područja zaštite životne sredine za sufinanciranje kroz evropske fondove, prenosi Seebiz.