ZAGREB - Na hrvatskim parlamentarnim izborima redovno su u fokusu dvije najveće stranke koje se, uglavnom u koalicijama, izmjenjuju na vlasti.
Tako je i ove godine jer su HDZ i SDP sebi priključili velik broj manjih stranaka s kojima su pokušali osvojiti vlast. Ipak, nisu sve male stranke spremne na koaliciju, a neke upravo samostalnim izlaskom na izbore žele dokazati da su drukčije od drugih. Mnoge od njih dožive potpuni fijasko, a za njihove liste često "ni rodbina" ne glasa.
Na proteklim parlamentarnim izborima bilo je kandidata koji nisu uspjeli prikupiti ni jedan jedini glas - ako su izašli na izbore, nisu glasali ni sami za sebe.
Riječ je o Branki Levar i Vlasti Flanjak, kandidatkinjama na listi Pokreta zajedno u I. izbornoj jedinici.
Još jedan kandidat Pokreta zajedno nije prepoznat od strane niti jednog birača, a riječ je o Hrvoju Boti s liste u VII. izbornoj jedinici. Niti jedan glas nije dobio ni Veljko Mrazovac s liste SRP-a u III. izbornoj jedinici.
Kandidata i stranaka bez glasa bilo je i na prijašnjim izborima. Pogledajmo najveće gubitnike hrvatskih izbora u proteklih desetak godina.
Nova Hrvatska (NH): 'Želimo Hrvatsku do Drine'
Stranka je na izborima nastupila u četiri izborne jedinice. U prvoj je sa 60 glasova završila na posljednjem mjestu, u drugoj je osvojila 116 glasova, ali opet je bila posljednja. Nešto su bolje prošli u trećoj jedinici gdje su dobili 253 glasa ili 0,1 podsto dok su u desetoj bili pretposljednji s 91 glasom.
Predsjednik stranke je Borko Šamija, a na njihovim web stranicama stoji kako se zalažu za Hrvatsku do Drine, a da bi se to ostvarilo, prvo treba stvoriti uslove za povećanje nataliteta. Stranka je 2011. bila protiv ulaska Hrvatske u Evropsku uniju jer "ako Hrvatska uđe u EU bit će likvidirana, a narod će biti poklan". Nova Hrvatska bi poništila privatizaciju, podijelila imovinu građanima, a svakom Hrvatu bi omogućila odlazak na more 15 dana jer "nema Hrvatska more samo da se stranci u njemu kupaju".
Stranka hrvatskog zajedništva (SHZ): 'Tako nam Bog pomogao'
Još jedna stranka koja je 2011. godine bila uglavnom na začelju kad je riječ o glasovima birača. Nastupili su u osam izbornih jedinica. U prvoj su sa 73 glasa bili pretposljednji, a u drugoj posljednji sa 118 glasova. Ali, nije sve bilo tako crno za njih. Solidan uspjeh ostvarili su u dijaspori gdje su sa 522 glasa bili na petom mjesto od ukupno 15 lista. Stranka hrvatskog zajedništva obećavala je da će Hrvatskoj osigurati sigurne vanjske granice, zavidnu unutrašnju sigurnost i život dostojan čovjeka i građanina.
Proglase su završavali s "tako nam Bog pomogao", a velike stranke prozivali su za izdaju nacionalnih interesa. U kampanji 2010. i 2011. godine napadali su Savez komunista Jugoslavije, govorili o plaćenom biračkom tijelu i ljude uvjeravali da oni "osjećaju njihovo bilo". Stranka hrvatskog zajedništva na ovim izborima u devetoj izbornoj jedinici izašli su na listi MOST-a. U aktualnim proglasima bili su fokusirani su na ekonomiju i natalitet.
Abeceda demokratije: 'Mi ćemo najmanje krasti'
U svim izbornim jedinicama 2011. pojavila se stranka pod nazivom Abeceda demokratije. Građani na njihov program nisu dobro reagovali jer u ni jednoj jedinici nisu uspjeli osvojiti ni 1 odsto glasova, a najbolje su prošli u devetoj gdje je za njih glasalo 637 birača. Za sebe kažu da su moderna stranka koja predstavlja srednji sloj gradskog i seoskog stanovništva.
Njihov predsjednik Stjepan Vujanović pažnju javnosti privukao je u izbornoj emisiji 2011. godine kada je izjavio da će on "najmanje krasti". U svom djelovanju pozivaju se na politiku Stjepana Radića.
Domovinska građanska stranka (DGS): 'Trebamo biti monarhija'
Na izborima 2007. godine nastupili su u tri izborne jedinice. U prvoj su završili na posljednjem mjestu sa 88 glasova, a u sedmoj su uspjeli skupiti čak 214 glasova, ali opet su bili posljednji. Ni dijaspora nije prepoznala njihov program pa su tamo sa 88 glasova bili predposljednji.
DGS bila je desna politička stranka koja se u svom djelovanju rukovodila učenjima dr. Ante Starčevića i koja se je zalagala za obnovu Hrvatske u obliku monarhije tj. kraljevine. Stranku je 1992. godine osnovao Drago Mintas.
Hrvatski pravaši - Hrvatski pravaški pokret (HP-HPP): 'Lustracija'
Na izbore 2007. godine izašli su u svim izbornim jedinicama. Većinom su završavali na začelju, a nigdje nisu nisu uspjeli osvojiti više od 0,2 odsto glasova. Bila je to još jedna u nizu pravaških stranaka koja je posljednjih nekoliko godina poznatija pod imenom Autohtona hrvatska stranka prava (A-HSP).
Stranka i njen predsjednik Dražen Keleminec zalažu se za pravo na život svakoga ljudskog bića od začeća do smrti, zaštitu braka i porodice, okoline...Protiv su NATO-a i bili su protiv ulaska Hrvatske u EU. Zagovaraju vraćanje Bosne, Hercegovine, Boke kotorske, Srijema i Bačke Hrvatskoj te lustraciju bivših komunista.
(NN/24 sata.hr)