ZAGREB - Holandija priznaje kako Hrvatska sarađuje s Hagom u mnogim aspektima, međutim "žali" što je Zagreb samo djelimično ispoštovao sudski nalog i što "ključni dokumenti" povezani sa slučajem generala Gotovine, Čermaka i Markača, još nedostaju. Stoga se nadamo da će puna suradnja biti uspostavljena bez odgode.
Navodi se ovo u odgovoru holandske ambasade hrvatskim novinarima koji su istraživali neslužbene informacije iz diplomatskih izvora, a koje kažu da Hrvatskoj nakon slovenačke blokade pristupnih pregovora za ulazak u Evropsku uniju, slijedi i holandska blokada i to u poglavlju Pravosuđe.
Iz Ministarstva Gordana Jandrokovića nije bilo moguće dobiti odgovor na pitanje koliko je moguć scenarij "holandske blokade".
"Trenutno u okviru Radne grupe za proširenje Savjeta EU traje rasprava o konačnoj verifikaciji predmetnih mjerila, te slijedom toga i o upućivanju poziva Hrvatskoj za otvaranje pregovora u poglavlju 23. Pravosuđe i osnovna prava. S obzirom na to da navedena rasprava još nije zaključena ne postoje ni formalni zaključci o kojima bi RH mogla biti obaviještena", stoji u pismenom odgovoru Ministarstva spoljnih poslova i evropskih integracija.
U odgovoru kojeg potpisuje portparol Ministarstva Mario Dragun stoji i kako je Hrvatska ispunila mjerila za otvaranje poglavlja 23. Pravosuđe i osnovna prava.
U diplomatskim kuloarima već se duže vrijeme govori kako bi uz Holandiju još neke zemlje članice EU-a, poput Velike Britanije, mogle blokirati pregovore Hrvatske za ulazak u EU. Ukoliko se to zaista pokaže tačnim prvi put nakon proljeća 2005. godine, kada je za šest mjeseci odgođen početak pristupnih pregovora Zagreba s Briselom, kao prepreka u hrvatskim pregovorima moglo bi se ponovno pojaviti pitanje pune saradnje s Haškim sudom. Svoju tvrdnju temelje na mišljenju Holandije koja smatra da saradnja Hrvatske s Hagom nije potpuna jer Haško tužilaštvo nije dobilo sve dokumente koje traži od Hrvatske.
U međuvremenu, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je da Hrvatska, u načelu, podržava ideju da se Evropska komisija uključi u rješavanje hrvatsko-slovenačkog pograničnog spora, jer to vidi kao pomoć da se problem riješi. "Posrednici ne bi riješili spor, već bi predložili kako da se on prevaziđe", rekao je Mesić slovenačkim medijima, dodajući da bi "bilo dobro da Slovenija deblokira put Hrvatske u Evropu".
"Ako bi Slovenija do kraja insistirala na blokadi, to bi dovelo u pitanje naše prijateljstvo", naglasio je on i dodao da "samo naivni mogu da misle da bi sve ostralo isto, jer ne bi".
Mesić je rekao i da je za Hrvatsku logično da "spor riješi treća strana", ako su slovenačka i hrvatska gledišta o granici suprotna.
"Mi se na takvu odluku ne bismo žalili. Kakva god da bude, mi bismo je prihvatili", naglasio je šef hrvatske države. Dodao je, međutim, da Hrvatska jedino ne bi mogla da prihvati da joj se uskrati pravo da iznosi dokaze u vezi sa sporom, "kojima bi dokazivala svoja prava" i da joj se ulimatumom nametne nešto suprotno međunarodnom pravu.
Bivši finski predsjednik i nobelovac Marti Ahtisari inače još nije prihvatio ulogu posrednika u rješavanju spora između Hrvatske i Slovenije nego je samo izrazio "načelnu spremnost", naveli su izvori bliski Ahtisariju.
On je poručio da će se uključiti u rješavanje spora Hrvatske i Slovenije samo ako se prethodno obje države unaprijed obavežu da će na kraju procesa prihvatiti rad njegovog tima i preporuke koje će on dati.
Ljubljana je blokirala otvaranje sedam poglavlja u pregovorima o pristupanju Zagreba EU zbog nesuglasica o demarkaciji slovenačko-hrvatske granice.