BEOGRAD - Nekadašnji pripadnik JSO-a Nenad Ilić rekao je pred Višim sudom u Beogradu da je jedan od vođa "zemunskog klana", Mile Luković, učestvovao u ubistvu Slavka Ćuruvije.
Ilić, koji izdržava kaznu od 40 godina zatvora zbog ubistva Ivana Stambolića 2000. i pokušaja ubistva Vuka Draškovića u Budvi iste godine, doveden je iz zatvora da svjedoči na suđenju trojici bivših radnika beogradskog centra Državne bezbjednosti zbog optužbi za pomaganje u tom neuspjelom atentatu na lidera SPO-a, prenosi Tanjug.
Misleći da svjedoči na suđenju za ubistvo Ćuruvije (koje nije ni počelo), pošto se dvojica orkivljenih terete u oba postupka, Ilić je počeo da priča kako on nema veze sa tim slučajem i da ne zna puno o tome, ali da ima saznanja da je u tome učestvovao Mile Luković.
Ilić je napomenuo i da je o tome razgovarao sa zamjenikom tužioca za organizovani kriminal koji vodi taj slučaj.
Na pitanje da li priča o slučaju Ćuruvija, Ilić je odgovorio potvrdno nakon čega je ispitivanje prekinuto, a njemu je ukazano da svjedoči u postupku za pokušaj atentata na Vuka Draškovića.
Na optuženičkoj klupi zbog Draškovića su nekadašnji šef beogradskog centra DB-a Milan Radonjić, načelnik odjeljenja u tom centru za unutrašnji ekstremizam Ratko Romić, koji su osumnjičeni i za učešće u ubistvu novinara Slavka Ćuruvije 1999, kao i bivši načelnik za spoljni ekstremizam Stevan Basta.
Suđenje je iz bezbjednosnih razloga održano u Okružnom zatvoru u Beogradu, pošto su Radonjić i Romić u pritvoru od 13. januara ove godine zbog istrage za Ćuruviju.
O slučaju Drašković, Ilić je ponovio svoje ranije tvrdnje da mu je 2003. naloženo da laže i da da izjavu koja će ga teretiti kako bi izdejstvovao povoljniji položaj za sebe, ali da je kasnije promijenio iskaz kada je shvatio da je izigran.
Romića i Bastu je prvi put vidio i za njih čuo kada su oni svjedočili na njegovom suđenju, a za Radonjića je čuo i ranije.
Ilić je dodao i da nikada nije vidio foto album sa slikama Draškovićeve kuće u Budvi, za koji se okrivljeni terete da su ga sačinili, a potom predali "beretkama" u cilju pomaganja u atentatu na Draškovića.
Suđenje se nastavlja 29. septembra.
Sva trojica optuženih od početka procesa negiraju da su izvršila bilo koje krivično djelo, tvrdeći da su Draškovića pratili po pravilima službe da bi se utvrdilo da li ima uslova za postavljanje prislušnih uređaja, kao i da dokumentuju njegov eventualni tajni susret s američkim diplomatom.
Njima se ponovo sudi jer je Apelacioni sud prošlog ljeta ukinuo prvostepenu presudu kojom su bili osuđeni na višegodišnje kazne zatvora.
Optuženi su za praćenje Draškovića u cilju pomaganja neposrednim izvršiocima pokušaja ubistva radi eliminisanja iz političkog života jer je u to vrijeme bio "najveći protivnik vlasti", navodi se u optužnici.
Na teret im se stavlja krivično djelo "ubistvo u pokušaju izvršeno pomaganjem".