BEOGRAD - Pred ročište u procesu rehabilitacije Dragoljuba Draže Mihajlovića danas su se ispred zgrade Višeg suda u Timočkoj ulici okupile pristalice četničkog pokreta, partizanskog pokreta, kao i pripadnice organizacije "Žene u crnom", koje razdvaja veliki broj policajaca.
U zgradi Višeg suda je za 12 sati zakazano novo ročište u procesu rehabilitacije Dragoljuba Mihajlovića, a nešto prije 10 sati su se ispred zgrade okupili pripadnici četničkog pokreta, zatim grupa mladih koja se predstavlja kao SKOJ i pripadnice organizacije "Žene u crnom".
Veliki broj pripadnika policije razdvaja pristalice od protivnika rehabilitacije Mihajlovića, koji naizmjenično pjevaju partizanske i četničke pjesme, u kojima veličaju ili vrijeđaju pripadnike četničkog i partizanskog pokreta tokom Drugog svjetskog rata, kao i članice organizacije "Žene u crnom".
Sve tri grupe nalaze se na tri različite strane raskrnice ispred suda i dok pristalice partizanskog pokreta nose zastave KP i transparente "Komunisti jedini oslobodioci", pristalice Mihajlovića su istakli transparent "Ponosni smo na Čičina djela, uz njega je Srbadija cijela", a Zzene u crnom imaju transparente "Stop proricanju zločina", "Stop falsifikovanju istorije" i "Predsjedniče Nikoliću, odrecite se titule četničkog vojvoda".
Koordinatorka organizacije "Žene u crnom" Staša Zajović rekla je da je ta organizacija protestuje zbog toga što se procesom ne vrši pravna rehabilitacija Dragoljuba Mihajlovića, već rehabilitacija jedne ideologije, koja je poražena u Drugom svjetskom ratu.
Ona je u izjavi novinarima ocijenila i da nastavak ovog i sličnih procesa, pored toga što rehabilituje fašizam, stvara nove probleme u regionu.
Zajović je pozvala predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da se odrekne titule četničkog vojvode.
Poništenje presude od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt strijeljanjem, kao i vraćanje građanskih prava, zahtjevom za rehabilitaciju zatražio je njegov unuk Vojislav Mihailović, a pridružili su mu se Srpska liberalna stranka, sa akademikom Kostom Čavoškim na čelu, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesor međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.
Predlagači zahtijeva tvrde da Mihajloviću nije omogućeno pravo na odbranu i da nije video svog advokata do početka suđenja. On nije imao ni pravo na nepristrasan sud, a optužnica mu je uručena sedam dana pred suđenje.
Mihajlović je, dva dana po donošenju sporne presude, 17. jula 1946. godine strijeljan kao državni neprijatelj "broj jedan".
Državna komisija utvrdila je da je Mihajlović ubijen na Adi Ciganliji, ali se sumnja da su njegove kosti kasnije prenijete u sekundarnu grobnicu, najvjerovatnije na Ratno ostrvo, kako bi se onemogućilo da ikad budu pronađene.