BEOGRAD- Predstavnici Koalicije izbjegličkih udruženja u Srbiji dostavili su danas premijeru Mirku Cvetkoviću otvoreno pismo u kojem su zatražili da Vlada po hitnom postupku donese odluku da se prognani i izbjegli Srbi sa područja bivše SFRJ evidentiraju na posebnom obrascu na predstojećem popisu stanovništva.
Predsjednik Koalicije Miodrag Linta rekao je Srni da se u pismu traži i da se izbjeglim i prognanim licima i drugim oštećenim građanima koji žive u trećim zemljama (Australija, Novi Zeland, SAD, Kanada, evropske i druge zemlje) omogući da obrazac za popis popune posredstvom redovne i elektronske pošte ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije u inostranstvu.
Prema njegovim riječima, posebna evidencija na popisu omogućila bi stvaranje jedinstvene baze oštećenih građana i imala bi veliki značaj u pronalaženju sveobuhvatnog, pravičnog i trajnog rješenja svih izbjegličkih problema.
Linta je podsjetio na to da je Ministarstvo pravde SR Jugoslavije tokom 1996. godine organizovalo popis imovine izbjeglih i prognanih Srba i ostalih građana koji imaju imovinu u Hrvatskoj, i naveo da od premijera Cvetkovića sada traže odgovor na pitanje da li je ovaj popisni materijal ikada obrađen i da li je sačinjen zvaničan izvještaj o vrijednosti njihove nezakonito uzurpirane imovine.
On je ukazao da je temelj za rješavanje imovinskih pitanja sporazum o normalizaciji odnosa Srbije i Hrvatske iz 1996. godine kojim su se dvije zemlje obavezale da će sklopiti dogovor o naknadi za uništenu, oštećenu i nestalu imovinu.
Linta je istakao da izbjegli Srbi sada traže od Vlade da ih informiše o tome šta je u proteklih 15 godina urađeno na realizaciji tog sporazuma i koje mjere u vezi s tim planira da preduzme u narednom periodu.
"Tražimo, takođe, da Vlada Srbije kod bivših država sukcesora hitno inicira sjednicu stalnog mješovitog komiteta zaduženog za provođenje odredbi Bečkog sporazuma o sukcesiji iz 2001. godine", rekao je Linta.
On je podsjetio na to da je aneksom G tog sporazuma o privatnoj svojini i stečenim pravima utvrđeno da će svim građanima biti vraćena prava koja su uživali na dan 1. decembra 1990. godine.
Prema njegovim navodima, mješoviti komitet se dosad bavio podjelom imovine, zgrada, konzulata i ambasada, arhivske građe i novčanih sredstava bivše SFRJ, ali nikada odredbama aneksa G.
"Smatramo da Vlada Srbije vodi politiku popuštanja prema Hrvatskoj iz očekivanja da će ona biti saveznik Srbiji u procesu evropskih integracija. Mislimo da to nije dobar pristup i zalažemo se za politiku čistih računa na principu reciprociteta i mislimo da samo taj pristup može dovesti do uspostavljanje pravih dobrosusjedskih odnosa i procesa pomirenja između dva naroda", zaključio je Linta.