BEOGRAD - Više od sto izbjegličkih udruženja protjeranih Srba iz Hrvatske uputilo je otvoreno pismo zemljama članicama EU, u kojem izražavaju razočarenje stavom Brisela da zatvori pregovore o pristupanju Hrvatske Uniji i da ta zemlja postane članica ovog saveza 2013. godine, te pozivaju na odgađanje donošenja te odluke.
U pismu, upućenom šefovima država i vlada i diplomatije zemalja članica EU navodi se da je 500 000 Srba izbjeglih i prognanih iz Hrvatske i više od 100000 građana Srbije koji su oštećeni u svojim imovinskim i drugim pravima u Hrvatskoj, razočarano stavom da je zvanični Zagreb ispunio sve kriterijume i da je spreman ići naprijed.
"To nije tačno. U Hrvatskoj je na djelu diskriminatorska politika prema Srbima i u zakonodavstvu i u praksi. U Hrvatskoj još nije uspostavljeno nezavisno, nepristrasno i efikasno pravosuđe", navodi se u otvorenom pismu, koje je potpisao Miodrag Linta, predsjednik Koalicije izbjegličkih udruženja.
Članicama EU je upućen apel da u Savjetu EU, u ime načela jednakosti, pravde i vladavine prava, odgode donošenje odluke o zatvaranju Poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i ljudska prava i potpisivanju ugovora o pristupanju i da se otvori suštinski dijalog sa Hrvatskom o pronalaženju sveobuhvatnog i trajnog rješenja izbjegličkih problema.
U pismu se dodaje da bi, ukoliko se rješavanju ovih problema, od čega zavisi egzistencija mnogih hiljada porodica, ne pristupi brzo, efikasno i iskreno, ugled Hrvatske kao demokratske države u demokratskoj Evropi, a posebno njen kredibilitet kao nove članice EU, bili ozbiljno dovedeni u pitanje.
"Uvjereni smo da EU ne želi članicu sa takvnim teretom", stoji u pismu, u kojem se navodi da osnova suštinskog dijaloga treba da bude Bečki sporazum o sukcesiji iz 2001. godine o vraćanju građanima njihova prava koja su imali na dan 31. decembra 1990. godine.
U pismu se navodi da cilj inicijative o otvaranju suštinskog dijaloga nije uperen protiv evropske perspektive Hrvatske i da se izbjeglička udruženja zalažu za pomirenje između srpskog i hrvatskog naroda.
"Budite uvjereni da želimo da budemo most saradnje između Srbije i Hrvatske a ne remetilački faktor", stoji u otvorenom pismu.
U tekstu se ističe da su izbjegli Srbi iz Hrvatske veoma zainteresovani da se u Hrvatskoj ponište odluke nadležnih sudova o oduzimanju desetina hiljada hektara srpske zemlje od 1991. do 2011. godine, da se vrati srpska imovina u Hrvatskoj oduzeta za vrijeme komunizma, da se obnove spomenici srpske materijalne i duhovne kulture koji su srušeni ili oštećeni za vrijeme rata.
Izbjegli Srbi su, kako se navodi, zainteresovani da se u Hrvatskoj vrate u upotrebu toponimi sa pridjevom srpski koji su promjenjeni za vrijeme ili poslije rata, da se vrate nazivi ulica istranutih građana srpske nacionalnosti koji su promjenjeni za vrijeme rata, da se izgradi komunalna infrastruktura i ekonomski obnove područja koja su bila zahvaćena ratom.
U pismu se podsjeća na izvještaj ove koalicije izbjegličkih udruženja da nije ispunjeno 12 zahtjeva Srba izbjeglih i prognanih iz Hrvatske te napominje da su ti zahtjevi sadržani i u Peticiji koju je potpisalo više od 70 000 oštećenih.
U tekstu se napominje da su oduzeta srpska imovina i stečena prava nisu vraćeni, da je hrvatsko pravosuđe u funkciji sprečavanja održivog povratka izbjeglih i prognanih Srba te da Hrvatska nije ispunila evropske standarde u oblasti pravosuđa i ljudskih prava, nisu obnovljene srušene srpske kuće, kao i da se sudi uglavnom Srbima za ratne zločine.
Iz koordinacije dodaju da se ne vrše ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka Srba, iz preko 600 poznatih grobnih mjesta na području Hrvatske, a za ubistvo 677 srpskih civila nakon vojne akcije "Oluja" 1995. godine nije osuđen nijedan pripadnik hrvatske vojske ili hrvatske policije.
U pismu se podsjeća se na zaključak Hrvatskog helsinškog odbora da u Hrvatskoj ni danas nema političke volje za procesuiranje ratnih zločina počinjenih od strane hrvatskih oružanih snaga, kao i da je ukupno je 1920 Srba ubijeno i nestalo za vrijeme i nakon "Oluje".