LITL ROK - Alija Izetbegović je tokom rata između Bošnjaka i Hrvata u BiH, uz snažno urgiranje Amerikanaca, pristao da BiH bude podijeljena na tri republike, piše u transkriptima razgovora između Izetbegovića sa predsjednikom Bilom Klintonom i njegovim saradnicima u Bijeloj kući tokom 1993. godine, a koji su objavljeni u arhivi Predsjedničke biblioteke Bila Klintona u Litl Roku.
Iz transkripata u razgovorima vođenim tokom ljeta 1993. je vidljivo da su Klinton, Al Gor, američki potpredsjednik, i Voren Kristofer, državni sekretar, pokušavali ubijediti Izetbegovića, Harisa Silajdžića i Muhameda Šaćirbeja da su pregovori sa Srbima i Hrvatima jedina opcija, pravdajući to protivljenjem Evropljana da budu pokrenuti vojni udari protiv Srba, kao i protivljenjem Evropljana na dizanje embarga Bošnjacima na oružje.
Izetbegović je Klintonu rekao da su pod američkim urgiranjem pristali i na podjelu BiH na tri republike i na mnoge bolne ustupke, ali da očekuju zauzvrat da u srpsku teritoriju ne budu uključena područja na kojoj su većina prije rata bili Bošnjaci. Izetbegović je dodao da bi pristanak da srpska republika dobije muslimanske teritorije bio presedan da se nagrađuje genocid i etničko čišćenje, kao i da niko ne bi mogao garantovati bezbjednost bošnjačkim povratnicima u ta područja.
Druga dva uslova koja je postavio Izetbegović odnose se na dobijanje izlaza na more, kao i da bude osnovan sud za ratne zločine.
Klinton je odgovorio da se slaže da Bošnjaci treba da dobiju izlaz na more.
"Mi vjerujemo da bi trebalo da dobijete prilaz Jadranu i najveću moguću teritoriju. Učinili smo sve što smo mogli da pritisnemo Srbe i Hrvate, ali ne vjerujem da će biti vojne intervencije da dobijete više", rekao je Klinton.
Dodao je da Izetbegović ima njegovo obećanje da će SAD poslati kopnenu vojsku da implementira mirovni sporazum, ali pod uslovom da bude dogovoren, implicirajući da sporazum pod pritiskom prema Srbima i Hrvatima ne bi bio moguć. Drugi uslov, dodao je, jeste da sporazum bude pod okriljem NATO-a, a ne UN-a, jer su, kako je naglasio, SAD izgubile povjerenje u UN kroz protekle događaje.
Klinton je takođe rekao da prihvata Izetbegovićev uslov da se formira sud za ratne zločine i obećao da će se založiti da tako i bude.
Onda je iznio frustraciju da Evropljani nikako ne pristaju na ukidanje embarga na oružje za Bošnjake.
"Cijela ta situacija je meni jako teška jer nikad nisam razumio zašto ne žele glasati da se ukine embargo na oružje. Džon Mejdžor (britanski premijer) mi je rekao da bi njegova vlada pala kad bi to učinio. Meni se to činilo suludo", rekao je Klinton.
On je još dodao da je jedino Njemačka podržala da bude ukinut embargo, ali sugerišući između redova da bi to značilo da Helmut Kol očekuje "razumijevanje" Bošnjaka prema Hrvatima.
Kristofer je Izetbegoviću rekao da će vojska SAD, tokom implementacije mirovnog sporazuma, biti raspoređena u muslimanskim područjima, a ambasador Šaćirbej je dodao da bi posebno bilo važno da Amerikanci budu raspoređeni u Sarajevu. Izetbegović je rekao da mu je Karadžić tokom pregovora u Ženevi obećao da hoće povući svoje trupe oko Sarajeva, "ali ne sada".
Kristofer je rekao da je realističan sporazum najbolje što muslimani mogu dobiti, te je dodao da, ako se sukobi nastave i preko zime, njihova pozicija bi mogla biti slabija nego sada.
Klinton je rekao da će SAD učiniti sve da pomognu Bošnjacima.
"Vidjećemo šta možemo uraditi u vezi sa mapom. Možda možemo učiniti još malo, barem ćemo pokušati. Ali pregovori su vaša najbolja opcija", rekao je on.
SAD razmišljale da dozvole pripajanje RS Srbiji
Još u dokumentima deklasifikovanim 2013. godine, koje smo tada objavili, vidi se da su SAD razmišljale da li da dozvole stvaranje tri republike u BiH, pa čak i moguće pripajanje RS Srbiji.
"Moglo bi biti moguće stvoriti trajnu 'multietničku državu' ako bi Srbi, Hrvati i Bošnjaci imali odvojene entitete", ističe se u memorandumu, i to tako da, kako piše, hrvatski i bošnjački entitet tvore labavu federaciju.
Naime, u dokumentu od 20. jula 1995. "Izlazna strategija za BiH" Sendija Bergera, zamjenika savjetnika za nacionalnu bezbjednost predsjednika SAD, piše da, ukoliko Srbi ne bi pristali na podjelu 49:51 odsto, Bošnjaci možda treba da prihvate manje od 51 odsto, u zamjenu za nešto kvalitetniju teritoriju.
"Ako bude neophodno, trebalo bi da pritisnemo Bošnjake da dozvole Srbima sprovođenje referenduma nakon dvije do tri godine, kao što smo se složili u paketu iz 1993. godine. Naša argumentacija bi bila da, ako Bošnjaci ne mogu ubijediti srpsku populaciju da je njihova budućnost u reintegraciji, nema svrhe blokirati mirno razdvajanje po uzoru na čehoslovački model", navodi se u dokumentu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.