BEOGRAD - Grupe građana, ekološka udruženja i nevladine organizacije insistiraju na očuvanju hrasta starog 600 godina u selu Savinac, kod Gornjeg Milanovca, koji se nalazi na trasi Koridora 11, zahtjevu se pridružila i Evropska zelena partija pozivajući vlasti da "ponovo procjene njihov plan i izaberu drugu trasu za autoput", a stručnjaci smatraju da bi izmještanje autoputa bilo najbolje rješenje.
Članovi Udruženja "GM Optimist" iz Gornjeg Milanovca insistiraju na očuvanju starog hrasta u Savincu i smatraju da njegovo uklanjanje nije neophodno.
Prema riječima predsjednika ove organizacije Bojana Milovanovića, aktivisti zahtijevaju od nadležnih da se po hitnom postupku preispita projekat ove dionice puta i učini sve kako bi se spriječile pogubne posljedice nemara, iskazanog ovim projektom, po život i okolinu.
"Očekujemo mišljenje nezavisnih stručnjaka, koji treba da nađu model kako sačuvati ovo stablo na Savincu", izjavi je Milovanović, ističući da je hrast više vijekova dijelio sudbinu naroda i bio svjedok burne prošlosti.
U odbranu starog hrasta danas se uključila i Evropska zelena partija, kritikujući najave da će hrast star 600 godina biti uklonjen zbog izgradnje autoputa Beograd - Preljina na Koridoru 11.
"Pozivamo vlasti da ponovo procene njihov plan i izaberu drugu trasu za autoput, koji ostavlja da ovo lepo drvo stoji za generacije koje dolaze. Ono zaslužuje njihovu zaštitu", navodi se u reagovanju Evropske partije zelenih.
Poslanik Zelenih Srbije Ivan Karić rekao je u parlamentu da će ta stranka nastaviti da se bori da se hrast ne izmješta, već da se trasa autoputa pomjeri za 10 do 15 metara i na taj način sačuva drvo staro vijekovima.
"Nedopustivo je u 21. veku praviti poređenja ili-ili. Nažalost, verovatno nisu dovoljno obavešeni da je u 21. veku, tehnologijom, moguće izmestiti trasu autoputa tako da hrast ostane na mestu gde je 600 godina", rekao je Karić.
On je upitao i kako je uopšte bilo moguće da trasa autoputa ide preko hrasta i šta su radili u tom slučaju lokalna samouprava i projektantski zavodi.
Najavljujući nastavak protesta gandijevskim, mirnim metodama protiv pomjeranja hrasta, koji se "nije isprečio na putu modernizacije Srbije", Karić očekuje da Evropske partije zelenih pokrenu inicijativu pred Evropskom komisijom da se hrast zaštiti, a "država Srbija urazumi".
Hrast, čije je uklanjanje posljednjih dana izazvalo "pobunu" građana, umjetnika, ekoloških udruženja i nevladinih organizacija, visok je više od 40 metara, a obim stabla je 7,5 metara.
I dok u JP "Koridori Srbije" još ne znaju na koji će način rešiti ovaj problem, na fejsbuk stranici "Oplaneti se! Recikliraj” postavljena je fotografija hrasta koji se nalazi između dvije trake autoputa od Ajndhovena do Vlišingena u Holandiji, poznatog kao "hrast na autoputu", kako bi pokazali građanima da postoji i druga opcija.
Aleksandar Lučić iz Instituta za šumarstvo naglašava da je ovakvih stabala malo u Srbiji, i smatra da bi izmještanje desne trake prema Čačku za 10 metara bilo idealno rješenje.
"Mogle bi da se saseku grane kako bi se smanjio obim drveta, a onda bi čak mogla da se napravi i turistička atrakcija, da se postavi znak i svako ko bude prolazio novim putem sigurno će poželeti da stane pored drveta tolike starosti", rekao je Lučić za portal "Blica".
Ministar urbanizma i građevine Srbije Velimir Ilić ranije je izjavio da je nemoguće izbjeći stablo zbog toga što bi se morala praviti krivina prije tunela i da zato nije moguće da stablo ostane na svom mejstu, predlažući da se hrast, koji u korenu ima više od 30 metara, opšije u skele, konzervira, otkopa, zaštiti, a zatim prenese na drugu lokaciju.
Međutim, stručnjaci su ocijenili da je teško da će drvo, ukoliko se to i uradi, moći da preživi takav zahvat.
Ministar Ilić je oformio tim stručnjaka koji ima zadatak da pronađe najbolje rješenje, a do tada peticiju za spas hrasta u Savincu, koji se smatra zapisom - osveštanim drvetom koje služi pri vjerskim obredima, potpisalo je više od 5.000 ljudi.