Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Hrvatske objavilo je izvještaj o kontroli pomorskih prekršaja prilikom pomorske nesreće broda Lastovo, u kojem predlažu pokretanje prekršajnog postupka u odnosu na Jadroliniju, Davida Soptu kao odgovornu osobu u Jadroliniji te odgovornu osobu na brodu.
Zaključeno je da sistem upravljanja bezbjednošću u Jadroliniji nije u cijelosti uspostavljen te kako je komandant broda Lastovo prekršio odredbe poslovnika upravljanja bezbjednošću broda Lastovo, kojima se propisuju odgovornosti pojedinih članova posade u obavljanju operativnih zadaća vezanih uz sistem pramčane rampe.
U dijelu u kojem se obrazlaže pokretanje prekršajnog postupka protiv Jadrolinije, navodi se kako je kompanija dužna uspostaviti i održavati sistem upravljanja sigurnošću, kao i stanje broda i njegove opreme te da je utvrđeno da Jadrolinija nije uspostavila, ne održava i ne provodi dokumentovani sistem upravljanja bezbjednošću.
Ministar saobraćaja Oleg Butković objavio je da će tražiti ostavku šefa uprave Jadrolinije Davida Sopte.
"Neposredno nakon te nesreće u kolovozu razmišljao sam o ostavci iz moralnih razloga, ali ono što je prevagnulo da to ne učinim je dužnost i obveza prema obiteljima i svima pogođenima da se sazna istina kroz neovisnu istragu. Za mene kao čovjeka i kao ministra, najvažniji zaključak je da poginuli pomorci nisu odgovorni za nesreću, naprotiv - nastradali su zbog manjkavosti sustava upravljanja sigurnošću u Jadroliniji", rekao je Butković i dodao da je utvrđena i odgovornost zapovjednika broda, ali da se to se odnosi samo na zapovjednu odgovornost.
Kazao je i da je bilo "dobronamjernih savjeta nekih ljudi" zbog nekih zakonskih prepreka da se ne objavi kompletan izvještaj, međutim da je zbog velikog interesa javnosti i istine donio odluku da se objavi cijeli izvještaj.
Butković je kazao kako u ime hrvatske države upućuje javno izvinjenje porodicama poginulih.
"Vaši najmiliji su predano radili svoj posao, poginuli su zbog nemara", rekao je.
"Sazvao sam Skupštinu Jadrolinije za 11. veljače, zatražit ću razrješenje i opoziv predsjednika Uprave Jadrolinije Davida Sopte", rekao je ministar.
"Ako vi nešto niste odradili u kompaniji, ne možete to svaliti na nekoga drugoga", rekao je direktor Uprave bezbjednosti plovidbe, kapetan Siniša Orlić.
Potvrdio je da se pokreće prekršajna prijava protiv šefa uprave Jadrolinije Sopte. "Lučka kapetanija pokreće postupak, pričekat ćemo DORH da vidimo hoće li za ista djela podići kaznene prijave", kazao je Orlić.
Šef Jadrolinije David Sopta poručio je nakon objave izvještaja da ne osjeća krivnju za nesreću te da je njegov mandat "na raspolaganju od prvog dana".
Prevladavajući uzročnik koji je doveo do pomorske nesreće jeste nepotpuno razumijevanje izvedbe i tehničkih karakteristika sistema pramčane rampe posade, što je posljedica nepostojanja uputa i podrobnijih informacija o pripadajućem hidrauličkom sistemu pramčane rampe, zbog čega posada nije bila u potpunosti upoznata sa sposobnostima, ograničenjima i povezanim rizicima prilikom rukovanja rampom.
To bi bio najznačajniji od ukupno 15 kontributivnih faktora, kako ih, u svom završnom izvještaju, naziva Agencija za istraživanje nesreća.
Agencija time u potpunosti skida odgovornost s posade za jednu od najvećih pomorskih nesreća u savremenoj Hrvatskoj u kojoj su živote izgubila tri pomorca, a jedan je teško povrijeđen. Agencija, kao nezavisno tijelo osnovano nakon pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, u svojim istragama utvrđuje uzrok nesreće i izdaje sigurnosne preporuke i pouke s ciljem njihovog sprečavanja u budućnosti i ne utvrđuje ničiju krivičnu ili prekršajnu odgovornost, za razliku od ministarstva koje podnosi prekršajne prijave i Državnog tužilaštva koje će odlučivati o krivičnoj odgovornosti.
Iz Agencije zaključuju da je njihovom sigurnosnom istragom utvrđeno da se nekontrolisani pad rampe dogodio u okolnostima dok se rampa nalazila podignuta u krajnjem gornjem položaju, pri čemu je hidraulički sistem podizanja i spuštanja rampe bio isključen, a rampa neosigurana mehaničkim sredstvima. Međutim, istovremeno je istraga utvrdila kako članovi posade broda „Lastovo“ nisu bili odgovarajuće i u potpunosti upoznati s funkcionalnostima pramčane rampe i pripadajućeg hidrauličkog sistema pomoću kojeg se rampa podiže i spušta.
Za potpuno razumijevanje okolnosti nastanka ove pomorske nesreće potrebno je, naglašavaju iz Agencije, uzeti u obzir sve faktore, odnosno pročitati izvještaj u cijelosti. Njihovo završno izvještaj na više od 130 stranica analitički razlaže i pojašnjava nalaze o glavnim uzrocima ove tragedije kakvu Jadrolinija ne pamti. Ozbiljnost kojom su pristupili govori i činjenica da su na kraju svog završnog izvještaja izdali 15 sigurnosnih preporuka, od kojih se čak 12 odnosi na Jadroliniju, a tri na Hrvatski registar brodova. Oni će u roku od tri mjeseca morati izvijestiti Agenciju o provedbi i implementaciji sigurnosnih mjera.
Iz izvještaja zvuči gotovo nevjerovatno da na trajektu koji je dnevno plovio na zahtjevnoj ruti usred sezone nisu postojala uputstva za rukovanje rampom čije podizanje i spuštanje se obavljalo na tri mjesta na brodu. Takođe, smatraju istražitelji Agencije, nesreći je doprinijelo i neoznačavanje rampe kao kritičkog brodskog sistema, zajedno s nedostatkom metodologije po kojoj se takvi sistemi identifikuju.
Lastovo, trajekt proizveden 1969. godine, nije imao namjenski svjetlosni indikator i zvučni alarm na komandnom mostu koji pokazuju da su vrata zatvorena i da su uređaji i oprema za osiguranje i zatvaranje ispravno postavljeni. Na cijelom brodu korišćena su samo tri VHF primopredajnika bez dodatne opreme koja bi olakšala komunikaciju u uslovima kada se rampom rukuje s više različitih i udaljenih mjesta na brodu.
Pregledu brtve pramčanog vizira, tokom kojeg se i dogodila nesreća, nije prethodio radni sastanak ni procjena rizika, niti je korišćena lista provjere. Ali, zaključuju istražitelji Agencije, same brodske procedure i procjena rizika sistema upravljanja sigurnošću nisu dovoljno jasne i funkcionalne sadržajem, strukturom i međusobnom povezanošću. Agencija dovodi u pitanje i činjenicu da su na takvom brodu u formaciji bila samo dva oficira. Zbog niza bezbjednosnih propusta, Jadroliniji je Agencija izdala 12 bezbjednosnih preporuka.
Agencija nije propustila preporučiti Jadroliniji i opremanje članova posade dostatnim brojem prenosnih VHF komunikacijskih uređaja s pripadajućom ličnom opremom (slušalice koje omogućuju komunikaciju u bučnoj atmosferi, futrole, ekstenzije mikrofona i sl.) kako bi se osigurala djelotvorna interna komunikacija i koordinacija među članovima posade u izvršavanju operativnih zadataka na brodu. Ovo su samo neke od preporuka.
Agencija je izdala i jednu bezbjednosnu pouku koja se tiče svih brodovlasnika, brodara, kompanija, klasifikacijskih društava i pomoraca, a kako se više nikad ne bi dogodilo da posadi broda nisu na brodu dostupna pisana uputstva za rukovanje i održavanje brodskih sistema, uređaja i opreme, nužne kako bi se osigurao njihov ispravan i siguran rad od strane brodske posade, napominjući da takve upute trebaju biti napisane na radnom jeziku broda u obliku i na način razumljiv članovima posade.
U nesreći koja se dogodila 11. avgusta prošle godine život su izgubili 58-godišnji šef iz Vinišća Boško Kostović te kormilari, 38-godišnji Marko Topić iz Solina i 54-godišnji Denis Šarić iz Zadra. Na njih je pala više tona teška rampa koja služi za ulazak vozila na trajekt Lastovo.