BEOGRAD- Jugoslovenska narodna armija (JNA) držala je tokom rata u Hrvatskoj, prema podacima hrvatske Komisije za nestale i zatočene osobe, više od 400 hrvatskih civila i vojnika u zatvoreničkom logoru u Nišu, gdje je stradala najmanje jedna osoba.
Predsjednik Komisije za nestala lica Srbije Veljko Odalović potvrdio je da je nakon ekshumacije na niškom groblju u julu 2010, kada je otkriveno deset tijela, "nesporno utvrđeno da je jedno telo najdirektnije vezano za lica iz Hrvatske koja su 1991. bila u sabirnim centrima na teritorijama Srbije i deo njih je bio privremeno smešten u Nišu."
Ekshumacija je izvedena na zahtjev hrvatske Komisije za nestale i zatočene osobe, a jedno tijelo je identifikovano kao Petar Mesić, sa hrvatskog spiska nestalih osoba, dok je autopsija u toku za ostalih devet tijela koja su sahranjena bez ličnih dokumenata, te nije jasno da li i ona potiču iz Hrvatske.
"Utvrdili smo da je Petar Mesić sa te liste, doveden s teritorije Hrvatske i završio u Nišu, gde je smrtno stradao, sahranjen je i sada smo njegovo telo predali hrvatskoj strani", kaže Odalović, koji dodaje da se i za preostalih devet tijela pretpostavlja da mogu biti dovedena u vezu sa sukobima na području bivše Jugoslavije.
Hrvatsko udruženje "Vukovar 1991" je 2008. Tužilaštvu za ratne zločine Srbije predalo prijavu protiv nepoznatih osoba zbog počinjenog krivičnog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika u nekoliko logora, uključujući logor u Nišu, a zamjenik srpskog tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić potvrdio je da je pretkrivični postupak u toku.
"Imamo neka nova saznanja koja se u najvećoj meri odnose na prikrivanje ovog zločina, a najviše podataka za sada smo prikupili za centre Stajićevo i Begejci", kaže Vekarić, koji objašnjava da tužilaštvo još čeka da policija odradi svoj dio posla, a da će istraga biti pokrenuta kada tužilaštvo bude imalo potencijalne osumnjičene za neko od krivičnih dela iz korpusa ratnih zločina.
Predsjednik hrvatske Komisije za nestale i zatočene osobe Ivan Grujić rekao je da je najmanje 447 hrvatskih državljana prošlo kroz sistem razmjene u Nišu, gde su bili zarobljeni u vojno-istražnom zatvoru i kazneno-popravnom domu, a gde su premješteni uglavnom pošto su logori u Begejcima i Stajićevu u Vojvodini zatvoreni 1991. godine.
Grujić objašnjava da su na prostoru bivše Jugoslavije 1991. i 1992. postojali logori i zatvori koji su činili jedinstveni sistem pod zapovedništvom JNA, a bilo ih je na području Srbije, BiH, Crne Gore i na okupiranom području Hrvatske.
"U svim tim zatvorima u Srbiji su se događala psihička i fizička zlostavljanja, bez izuzetka", kaže Grujić i dodaje da su logori zatvoreni kada je međunarodna zajednica počela s jačim monitoringom i pritiskom.
Hrvatska Komisija navodi da je iz tih zatvora od decembra 1991. do avgusta 1992. razmijenjeno ukupno 7.666 osoba - 219 maloljetnika, 932 žene i 424 osobe starije od 60 godina, kao i da je bilo 46 odsto civila, 52 odsto vojnika, dok za ostale nije utvrđen status.
S druge strane, Županijski sud iz Osijeka tvrdi da je najmanje 21 hrvatski zarobljenik ubijen u srpskim logorima za zatvorenike.
Nije jasno kada će biti pokrenuta istraga po prijavi udruženja "Vukovar 1991", najviše zbog toga što Vojska Srbije, nasljednik bivše JNA, nema nikakve informacije o postojanju zatvora za hrvatske zarobljenike u Nišu.
Predsjednik Srbije Boris Tadić je prilikom posjete Hrvatskoj u novembru prošle godine istakao značaj rešavanja pitanja nestalih i izbjeglih lica i ukazao da on insistira da srpske institucije prikupljaju informacije o tome.