ZAGREB - Hrvatska ulazi u novu fazu kada će se domoljublje morati dokazivati stvaranjem uslova za ekonomsko napredovanje zemlje i blagostanje građana, poručio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović povodom Dana državnosti i 20. godišnjice samostalnosti.
On je, zajedno s premijerkom Jadrankom Kosor, predsjednikom Sabora Lukom Bebićem i ministrima, učestvovao na svečanoj sjednici Vlade povodom Dana državnosti.
Hrvatski predsjednik je pozdravio odluku Evropskog savjeta o završetku pristupnih pregovora s EU do kraja juna, ocijenivši da će taj dan ostati upisan u istoriji, ali i upozorio da je potrebno nastaviti reforme.
Današnji dan je, rekao je Josipović, prilika da se zahvali svima koji su odgovorno i hrabro branili slobodu Hrvatske.
"Njihova spremnost na žrtvu vlastitog života za naše pravo da živimo u slobodi i pravdi, nažalost, tako jasno pokazuje izdajničku odvratnost korupcije i bezakonja, zločinačko lice onih koji su rat iskoristili za nezakonito otimanje narodne imovine, koji su ratnim profiterstvom pljunuli na svetost žrtve", rekao je Josipović.
Premijerka Jadranka Kosor izjavila je da je Hrvatska osnažena završetkom pristupnih pregovora s EU.
"Dvije decenije savremene hrvatske državnosti slavimo osnaženi zajedničkim uspjehom u ostvarivanju strateškoga cilja, povratka Hrvatske kući, tamo gdje i pripadamo, u Evropu", naglasila je Jadranka Kosor i dodala da uprkos svim teškoćama Hrvatska postaje 28. članica EU.
Ona je istakla da se na današnji dan posebno sjeća onih bez kojih ne bi bilo hrvatske države - veterana i prvog predsjednika Franje Tuđmana, koji je "predvodio hrvatski narod u ostvarenju tisućljetnog sna o vlastitoj suverenoj državi".
"Danas slavimo 20 godina hrvatske države, koja se kroz trnovit put uspjela odbraniti od velikosrpske Miloševićeve agresije, podići ponovno na noge, postati članica NATO-a i zauzeti svoje mjesto uskoro u EU", rekla je premijerka.
Poslije svečane sjednice, koja je počela intoniranjem himne i minutom ćutanja za sve žrtve rata, državni vrh je otputovao u Vukovar gdje se održava središnja svečanost povodom Dana državnosti.
Josipović će se poslijepodne vratiti u Zagreb gdje priređuje svečanu večeru na Pantovčaku za predsjednike Mađarske i Slovenije Paula Šmita i Danila Turka, a zatim i koncert na Gornjem gradu, dok će premijerka ostati u Vukovaru.
Na večeri kod predsjednika, između ostalih, biće i predstavnici Vlade, Sabora, parlamentarnih stranaka, kao i Ustavnog i Vrhovnog suda.
Iako je predsjednik države predlagao da na svečanu večeru u Zagreb budu pozvani predsjednici svih susjedih država od toga se na kraju odustalo, jer nije postignut dogovor sa vladom.
Povodom Dana državnosti državni vrh je jutros položio vijence na Oltaru hrvatske domovine na Medvedgradu u Zagrebu, čime je obnovljen običaj odavanja počasti na tom mjestu. Taj običaj praktikovan je od 1994. do 2000. kada je došlo do smjene vlasti, a na čelo države došao Stjepan Mesić.
Predsjednik i premijerka su, među ostalim, položili vijence na zagrebačkom groblju Mirogoj, na grobu prvog predsjednika Franje Tuđmana, a Ivo Josipović je položio vijence i na grobnici Narodnih heroja i na grobu predsjednika Vlade od 2000. do 2003. Ivice Račana.
Državni vrh je u Zagrebu prisustvovao i misi za Domovinu koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a na misi se molilo i za veterane i prvog predsjednika Franju Tuđmana.
U Hrvatskoj se Dan državnosti slavi 25. juna na dan kada je Sabor donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a na osnovu odluke građana na referendumu 19. maja 1991.
Odluka o raskidu državnopravnih veza s bivšom SFRJ uslijedila je tri mjeseca poslije Brionske deklaracije, kojom se Hrvatska, na zahtjev Evropske komisije, obavezala na tromjesečno odlaganje odluke o samostalnosti.
Sabor je 8. oktobra 1991. jednoglasno utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim nijedno tijelo SFRJ, odnosno da ne priznaje pravne akte bilo kojeg tijela bivše federacije.
Taj dan (8. oktobra) danas se u Hrvatskoj obilježava kao Dan nezavisnosti.