ZAGREB - Onaj ko misli da ce narodima i građanima BiH nametnuti rješenja, jako se vara, izjavio je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, ističući da se da se rješenja u BiH ne mogu nametnuti spolja.
Govoreći o značaju hapšenja Ratka Mladića za Srbiju i za region, Josipović ocenjuje da će to svakako doprineti regionalnom pomirenju i podići ugled Srbije.
„Hapsenje Mladića je bila međunarodna obaveza Srbije. Samo po sebi izvršavanje jedne takve obaveze doprinosi afirmaciji Srbije i u regionu i šire“, rekao je Josipović uz napomenu da će taj gest Srbije svakako biti dobro prihvaćen u BiH ali i u Hrvatskoj i da će donijeti određenu katarzu, posebno u odnosu na rodbinu žrtava.
„Naravno, na sudu je da sprovede postupak i donese odluku, pustimo sud da radi svoj posao“, napominje hrvatski predsednik.
On takođe vjeruje da bi „bilo pravedno“ da se optužnica protiv Mladića proširi tako da se obuhvate i zločini počinjeni u Hrvatskoj poput onog u Škabrnji, a za koje se Mladić može smatrati odgovornim.
Sada je, podsjeća hrvatski predsjednik, još ostalo hapšenje Gorana Hadžića kojeg takođe traži haški sud.
Upitan kako komentariše činjenicu da su hapšenje Mladića pozdravile i vlasti u Srbji i većina srpske javnosti, dok je haška presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču izazvala šok u Hrvatskoj, pa i kod njega lično, Josipović kaže da to nikako ne znači da Hrvatska nije svjesna da je bilo zločina nad Srbima.
„Potpuno je nesporno i danas nema nikog ozbiljnog u Hrvatskoj ko ne bi bio svjestan činjenice da su i sa hrvatske strane počinjeni zločini, posebno kada je riječ o hrvatskim građanima srpske nacionalnosti. Oko toga nema dileme. Ono što može izazvati nezadovoljstvo je konkretna presuda“, odgovara Josipović uz objašnjenje da je ona za njega sporna sa pravne tačke gledišta.
„Nije sporno da je bilo zločina, samo je taj koncept zajedničkog zločinačkog poduhvata kad se pravno aplicira na neki konkretni zločin pun dilema“, kaže hrvatski predsednik.
„Hrvatska nije imala neke velike demonstracije, puno su manje bile nego u Srbiji, ako smijem uporediti brojke. Ali koliko god bilo nezadovoljstvo na presude, ono se ni u jednom trenutku nije reflektiralo na Srbe u Hrvatskoj. Pogledajte, nista se nije dogodilo. Nijedan eksces. To je jedno nezadovoljstvo koje ne proizlazi iz negiranja da su se dogodili zločini nego iz načina kako je utvrđena krivica“, nastavlja Josipović.
Po njegovom mišljenju, ni tzv. Brionski transkripti koji, prema ocjeni Haga, impliciraju da je hrvatski vrh znao za zločine u operaciji Oluja ne mogu biti dokaz da je bilo “udruženog zločinačkog poduhvata“, kako je rečeno u presudi Gotovini i Markaču.
„Ne znači da je kriv svako u koga se upre prstom, treba to i dokazati“, kaže Josipović. On ipak dodaje da „bili zadovoljni ili ne presudom, poštujemo i presude, instituciju haškog suda“.
„Hrvatska će i dalje sarađivati sa haškim sudom ali naravno nema niko obavezu da bude sretan sa određenim aspektima djelovanja ili određenim odlukama. U cjelini, mislim da je haški sud imao veliki značaj za naš region i za razvoj međunarodnog krivičnog prava“, poručuje hrvatski lider.
Hrvatska, dodaje on, i sama procesuira ratne zločine nad Srbima, a trenutno se vode postupci protiv 95 pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih snaga „i biće ih verovatno još“.
U očekivanju donatorske konferencije za izbjeglice povratnike, Josipović kaže da se mora dati podrška ljudima, bilo da žele da se vrate u Hrvatsku ili da ostanu u Srbiji, a onima koji odluče da neće nazad u Hrvatsku, „mora biti jasno da je njihova imovina tu, da im je dostupna i da imaju pristup toj imovini“.
Hrvatski predsednik je i ovu priliku iskoristio da pozove pripadnike manjina da izađu na manjinske izbore 10. jula, podsjećajući da je manjinska srpska stranka SDSS član vladajuće koalicije.
Što se tiče problema neažuriranih tajnih optužnica protiv Srba iz Hrvatske za ratne zločine, Josipović kaže da je tu dosta urađeno u saradnji sa Srbijom i da je od skoro 4.000 optužnica ostalo oko hiljadu njih, ali da oni koji su realno optuženi ne mogu očekivati da će se odustati od optužnice.
Strateški je interes Hrvatske da svi njeni susjedi, pa i Srbija uđu u Evropsku uniju, a naše je iskreno opredjeljenje da im na svaki način u tome pomognemo, izjavio je predsednik Hrvatske Ivo Josipović.
Josipović kaže takođe da Hrvatska ni na koji način neće miješati bilateralne odnose kada Srbija počne pristupne pregovore sa EU.
U osvrtu na regionalnu saradnju kao jedan od uslova za dalje evrointegracije obje zemlje, hrvatski predsjednik ističe da „treba skupiti snage“ da bez obzira na međusobne tužbe Hrvatske i Srbije za genocid razvijaju odnose i rješavaju probleme koji postoje.
Tužbe su, podsjeća, u domenu rada dviju vlada, ali je "očito da se još nisu stekli uslovi“ za njihovo povlačenje.
"Bitno je da se ispune očekivanja koja su izražena u tužbama i onda je pitanje da li one imaju smisla. Naravno, na tome treba raditi. Vlade smatraju da još nije došao taj trenutak i prema tome pustimo vlade da o tome odluče. I ja bih naravno bio sklon tome da se problemi, ako je ikako moguće, rješavaju dogovorom a ne sudom“, navodi Josipović.
Prema njegovim riječima, najveći je problem utvrđivanje sudbine oko 1.800-1.900 nestalih, ali tu su i pitanje povratka kulturnog blaga, kao i puna saradnja na otkrivanju i kažnjavanju ratnih zločina.
"Tu su, moram reći, učinjeni pomaci. Cijenim ono što se radi u Specijalnom sudu u Beogradu. Nadalje, imamo pitanje povratka kulturnog blaga. Iz Hrvatske je odneseno jako puno kulturnog blaga koje nije još vraćeno. Nešto jeste vraćeno i tu je napravljen napredak, posebno za mandata predsednika Tadića", objašnjava Josipović.
"Pitanje tužbi je veoma kompleksno. S jedne strane je to pitanje zahtjeva koje ima hrvatska strane, s druge strane i odnos javnosti prema tom vanpravnom aspektu koji je moralne prirode“, kaže Josipović.
Josipović se osvrnuo i na nedavni samit lidera centralne i jugoistočne Evrope u Varšavi kojem nije prisustvovao predsednik Srbije Boris Tadić jer je Kosovo bilo predstavljeno kao država.
Tamo se, kaže, susreo sa predsjednicom Kosova Atifetom Jahjagom. „Hrvatska je priznala Kosovo i bez obzira što znamo da tu postoje razmimoilazenja, mi želimo odlične odnose i sa Srbijom, i sa Kosovom. Stvar je Srbije i odluke Srbije na koji će se način postaviti u odnosu na sudjelovanje Kosova u ovoj ili onoj formi na pojedinim međunarodnim skupovima“, rekao je Josipović i dodao da predsjednik Tadić „nastupa kako on misli da je najbolje za Srbiju“.
On otkriva da je u razgovoru sa njim predsjednica Kosova izrazila želju da se što prije urede odnosi sa Srbijom, a "kako ćete vi to učiniti, to je vaša stvar, ali sigurno da svi odnosi koji su sporni predstavljaju neki teret".