BEOGRAD - Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović istakao je danas u obraćanju poslanicima Skupštine Srbije da dvije države moraju da, u ime bolje budućnosti, obnove međusobno povjerenje i obećao pomoć Srbiji i drugim zemljama u regionu na putu ka EU.
Josipović je rekao da dvije države i dva naroda moraju da zatvore istorijske stranice sukoba.
On je ocijenio da je činjenica da je prvi predsjednik Hrvatske koji govori pred Skupštinom Srbije dokaz da su dvije države došle do tačke političkog sazrijevanja i da su spremne da zatvore stranice sukoba i otvore eru prijateljstva, prenose beogradski mediji.
"Stalno se vraćajući na otvorena pitanja, bez da ih zatvaramo, gubimo osjećaj za realnost", upozorio je Josipović, poručujući da je, uz sve poštovanje prema prošlosti, obostrana obaveza dvije države da se bave današnjicom i budućnošću svojih građana.
Josipović je ukazao da je "istorija moderne Evrope istorija praštanja i strateške velikodušnosti".
On je naveo da su dvije grupe otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije, "jedna koja je posljedica rata i raspada bivše zajedničke države i druga koju čine neiskorišćene mogućnosti".
"U Hrvatskoj je najvažnije pitanje sudbine nestalih, kojih ima 1689. Toliko porodica ne može naći mir i dostojanstvo. Taj problem treba riješiti što prije", ukazao je Josipović i dodao i da je neophodno osigurati svim izbjeglim pravo na dom i da odaberu gdje će živjeti, jer je to "pitanje ljudskog dostojanstva".
Josipović je ukazao da dve zemlje moraju biti ujedinjene u osudi svakog zločina, jer će samo tako budućim generacijama poručiti da neće dozvoliti da se oni ikada ponove i dodao da saradnja na polju progona ratnih zločinaca ohrabruje.
Predsjednik Hrvatske je rekao da bi volio da vlade Srbije i Hrvatske više ulože u rješavanje pitanja sukcesije i granice, koja su nastala kao posljedica raspada SFRJ i dodao da je Hrvatska u Srbiju uložila 622 miliona evra, što je 16 odsto od ukupnog ulaganja izvan Hrvatske.
Jospivić je rekao da su odnosi Srbije i Hrvatske bitni za cijelu jugoistočnu Evropu i obećao pomoć Srbiji i drugim zemljama u regionu na putu ka EU.
On je čestitao srpskoj vladi "na izboru evropskog puta" i istakao da će Hrvatska pomoći "i Beogradu i svim svojim susjedima koliko oni budu tražili i koliko ona bude mogla".
Prema njegovim riječima, države se moraju boriti za svoje interese, ali moraju poštovati jedna drugu, jer su to dužne partnerima u Evropi, svijetu, ali i generacijama koje dolaze, sebi, svojim narodima i državama.
Obraćanju Josipovića u Skupštini Srbije nisu prisustvovali članovi poslaničkog kluba Demokratske stranke Srbije.
Ranije danas predsjednik Hrvatske razgovarao je sa predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem i premijerom Ivicom Dačićem, te sa predsjednikom Skupštine Srbije Nebojšom Stefanovićem.
Josipović će se sutra u Beogradu sastati sa srpskim i hrvatskim privrednicima, a potom će se, zajedno sa Nikolićem, sastati sa hrvatskom manjinskom zajednicom u mjestu Donji Tavankut.
Pismo sa konkretnim problemima predato Josipoviću
Delegacija izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske upoznala je hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića sa 14 konkretnih problema sa kojima se suočava više stotina hiljada protjeranih Srba iz te zemlje, a listu sa iznesenim problemima uručila je na ćirilici.
Predsjednik Koalicije izbjegličkih udruženja u Srbiji Miodrag Linta rekao je poslije sastanka sa Josipovićem da su izbjeglička udruženja iznijela tri grupe problema koji se odnose na oduzeta imovinska stečena prava, na ratne zločine i nestala lica.
Linta je naveo da su tom prilikom iznesene konkretne činjenice i da je Josipović pokazao razumijevanje za te probleme.
Prema njegovim riječima, Josipović je rekao da će dati podsticaj da postojeće radne grupe, koje rade na rješevanju tih problema, počnu da rade daleko aktivnije i pronalaze pravična i trajna rješenja za te probleme.
Linta je istakao da su predstavnici izbjegličkih udruženja svim članovima hrvatske delegacije dali materijal na šest strana.
On je rekao da su od Josipovića i predsjednika Srbije Tomislava Nikolića zahtijevali da od vlada dvije zemlje traže da se aktivira šest radnih grupa koje već postoje i koje treba da nađu konkretna rješenja za pitanja penzija, nestalih, ratnih zločina, manjina, granica i vraćanja kulturnih dobara.
Od dva predsjednika, kaže Linta, zatraženo je da podrže inicijativu izbjegličkih udruženja za formiranje još dvije radne grupe, koje bi radile na implementaciji Aneksa G Bečkog sporazuma o sukcesiji koji garantuje imovinska prava svim građanima na dan 31. 12. 1990. i da se aktivira bivša komisija koja bi pripremila sporazum za naknadu štete za svu uništenu i oštećenu imovinu.
Izbjeglička udruženja su iznijela probleme koji se odnose na vraćanje oduzetih stanarskih prava, pokretne i nepokretne imovine, pravičnu nadoknadu za uništenu, oštećenu i nestalu pokretnu i nepokretnu imovinu, iste uslove otkupa za bivše nosioce stanarskog prava koji su dobili alternativni stan u Hrvatskoj kroz tzv. program stambenog zbrinjavanja.
Tu su i obnova imovine, isplata dospjelih a neisplaćenih penzija, priznanje radnog staža, isplata devizne i dinarske štednje, novčana nadoknada za neučestvovanje u procesu privatizacije.
Među problemima su i pitanja prekida sudskih postupaka protiv Srba koji ne žive u obnovljenim kućama u Hrvatskoj ili su ih iznajmili ili prodali, zatim revizija presuda za ratne zločien koje su donesene u odsustvu i prestanak zloupotreba spiskova osumnjičenih s ciljem zastrašivanja protjeranih Srba.
Navedeni su i problemi statusa boravka i državljanstva za povratnika, završetka procesa ekshumacije i identifikacije nestalih lica i primjena ustavnog zakona o pravima manjina koji Srbima u Hrvatskoj, pored ostalog, osigurava i pravo na kulturnu autonomiju i zaštitu identiteta.
To znači osnivanje škola na srpskom jeziku i pismu, proporcionalna zastupljenost u državnim organima, slobodna upotreba srpskog jezika i ćiriličnog pisma u gradovima gdje Srbi čine više od trećine stanovništa, slobodno isticanje znamenja i simbola, očuvanje i zaštitu kulturnih dobara i tradicije, pristup medijima i osnivanje redakcije na srpskom jeziku na Hrvatskoj televiziji, kao i slobodno ispovijedanje pravoslavne vjere Srba.
Sastanku u Skupštini Srbije prisustvovali su predsjednik Skupštine Nebojša Stefanović i predsjednik Komisije za nestala lica Veljko Odalović.