JASENOVAC - U Jasenovcu je juče obilježena 65. godišnjica proboja logoraša koji su 22. aprila pokušali da pobjegnu iz ustaškog logora. Komemoraciji su prisustvovali najviši zvaničnici Hrvatske.
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izrazio je najdublje žaljenje zbog svih žrtava ustaškog logora u Jasenovcu i svih drugih logora. Istakao je da nijedan zločin ne smije da bude pravdan drugim zločinom i da se koristi u političke svrhe za raspirivanje zala. "Istoriju, onu dalju, ali ni onu bližu, ne možemo promijeniti, ali je moramo razumjeti, suočiti se s njom i prihvatiti istinu i onda kada ona govori o našim pobjedama i uspjesima, ali i onda kada ukazuje na greške i zlo koje smo učinili i drugima", rekao je Josipović.
"To može biti bolan proces, proces u kojem moraju učestvovati svi, svi koji žele dobro našem narodu", naglasio je predsjednik i dodao da "Jasenovac puno zna, ali da se ne pamti dovoljno koliko je nevinih ovdje stradalo".
Premijerka Jadranka Kosor izrazila je najdublju počast žrtvama. "Snažno osuđujemo zločine protiv nevinih. Zlo se ne smije zaboraviti, mržnja nas ne smije zaraziti", istakla je hrvatska premijerka u Jasenovcu i dodala da se hrvatski narod "zlu nacizma i fašizma suprotstavio boreći se za slobodu i mir". "Slobodna, demokratska i nezavisna Hrvatska stvorena je na temeljima antifašizma, na čemu želi da gradi i evropsku budućnost", naglasila je Jadranka Kosor.
Komemoraciji žrtvama ustaškog logora smrti Jasenovac prisustvovali su i potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, nekoliko ministara u Vladi i bivši predsjednik države Stjepan Mesić. Okupljeni građani izviždali su premijerku i njene ministre uz povike "Ua", dok su gromoglasnim pljeskom ispratili pojavljivanje i govore sadašnjeg i bivšeg predsjednika Ive Josipovića i Stjepana Mesića. Poslije govora premijerka je vrlo ljutita zbog zvižduka i hukanja samo prošla pored novinara, odbivši dati izjavu.
Dan ranije, Josipović i Kosorova javno su razmijenili oštre riječi, te su se u Jasenovcu samo kratko rukovali i jedno drugom rekli dobar dan.
Josipović je pozvao u subotu Kosorovu da pokrene proceduru za njegov opoziv ukoliko smatra da je on svojim govorom u parlamentu BiH prekršio Ustav Hrvatske. "Pozivam premijerku da u Saboru pokrene proceduru za opoziv predsjednika Republike, ali ako ne uspije, očekujem njenu ostavku", rekao je Josipović. On je ocijenio da su reakcije hrvatske vlade na njegovu posjetu BiH pokazale nedostatak vizije za poziciju Hrvatske u međunarodnoj zajednici i za odnos prema BiH, odnosno za tamošnji položaj Hrvata.
"Moj govor im je otvorio vrata za ravnopravno sjedenje za stolom, da objedine svoje snage i da se izbore za ono što im pripada, dakle jednaka ustavna prava", rekao je Josipović u intevjuu za zagrebačku Novu TV.
On je dodao da je njegov govor u parlamentu BiH, u kojem je izrazio duboko žaljenje što je Hrvatska "svojom politikom u devedesetim godinama prošlog vijeka doprinijela stradanjima ljudi i podjelama", u skladu s hrvatskim ustavom i mirotvornom spoljnom politikom i da nije u suprotnosti sa Deklaracijom Hrvatskog sabora o domovinskom ratu. Josipović je rekao da je dva dana prije posjete BiH zvao Kosorovu da dođe na Pantovčak kako bi se dogovorili o njegovom putu u Sarajevo, ali da se ona nije odazvala pozivu.
"Mislim da je ova turneja bila vrlo važna za Hrvatsku prije svega, ali i za Hrvate u BiH. Po prvi puta se dogodilo pomirenje na djelu", rekao je on i dodao da osudu govora od strane Vlade u Zagrebu prije svega doživljava negativnim za Hrvatsku, dok je s druge strane dobio podršku SAD i međunarodne zajednice.
Kosorova je poručila da nikada nikome nije spomenula da će pokrenuti postupak za opoziv Josipovića i da joj ne pada na pamet da podnosi ostavku. "Nisam ni razmišljala o njegovoj ostavci i ne znam odakle mu ta ideja. Predlažem predsjedniku da prestane slati poruke preko medija, da sjednemo za stol, kao što sam to još u petak predložila", rekla je ona i dodala da je predsjednik države na može pozvati da podnese ostavku jer nema te ustavne mogućnosti.
Vladajući HDZ, na čijem je čelu Kosorova, najoštrije je odbacio dio Josipovićevog govora, u kojem se tvrdi da je Hrvatska svojom politikom u devedesetim godinama prošlog vijeka "doprinijela politici koja je požnjela rat, smrt i sakaćenje hiljada, miliona raseljenih, uništene ekonomije i uništene porodice".
Težak put do slobode
Na dan proboja u logoru su bila 1.073 logoraša. Njih 600 krenulo je u proboj, a samo 91 logoraš je preživio i došao do slobode.
Preostala 473 logoraša, koji zbog nemoći i bolesti nisu učestvovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.
Istog dana počeo je i proboj zatvorenika "Kožare", dijela logora u samom mjestu Jasenovac. Od njih 167 proboj je preživjelo 11 logoraša.
Ustaški grafiti na crkvi
Fasada pravoslavne crkve u Sinju u noći između subote i nedjelje išarana je šovinističkim i grafitima mržnje prema Srbima kojima se veliča ustaštvo.
Na crkvi su ispisani grafiti "Srbe na vrbe", "Za dom spremni" i "10. 04. 1941", odnosno datum stvaranja Nezavisne Države Hrvatske, zatim slovo "U" s krstom i "zapamtiti".