BEOGRAD - Za saniranje posledica zagađenja usled poplava u Srbiji biće potrebno vreme, ali bi sada trebalo iskoristiti priliku da se promeni ukupan odnos prema životnoj sredini i edukuje stanovništvo, jer je nesporno da je i naš region iz dana u dan sve podložniji uticaju vremenskih ekstrema, izjavio je Jovan Pavlović, direktor Kancelarije Regionalnog centra za životnu sredinu za Srbiju.
"Doživeli smo jednu vrstu cunamija na našim prostorima koji može da bude dosta otrežnjujući, jer smo sada svi shvatili da smo podložni vremenskim ekstremima, da će biti još udara. To može da bude dobar signal da se stvari urade, ne u smislu aktuelnog zbrinjavanja, već da se koncept proširi na deo zelenog rasta", rekao je Pavlović.
Za saniranje posljedica, kako je ocijenio, biće potrebno jako mnogo vremena. On primjećuje da građani nisu vjerovali do posljednjeg trenutka da je moguć ovakav razvoj događaja i da višednevna intenzivna kiša može da dovede do ovakvih posljedica. Sada je, kako ocjenjuje, jasno da klimatske promjene nisu nešto što se se dešava "negde drugde" i da to nije neka apstraktna kategorija.
"Najveći problem je spoznaja da smo i mi u Srbiji podložni uticaju vremenskih ekstrema, te da ovakve događaje nećemo više gledati samo na televiziji, već ćemo se suočavati s njima i u našoj svakodnevici", rekao je Pavlović.
Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC) formirao je prošle nedjelje Savjet za saniranje posljedica na životnu sredinu u ugroženim područjima koja su zahvaćena poplavama u Srbiji.
Zadatak tog tijela biće da utvrdi potrebe i koordinira projektne aktivnosti, u cilju sanacije posljedica elementarnih nepogoda i tehničko-tehnoloških nesreća na životnu sredinu, prirodu i klimatske promjene.
"Formiranje Saveta je odgovor na aktuelnu situaciju i želju da se pomogne Vladi Srbije u efikasnom rešavanju problema koji će nastati u oblasti zaštite životne sredine. To će biti veliki zadatak i odnosiće se na otpad, komunalno uređenje, kvalitet tla, vodu i druge oblasti koje su ugrožene poplavama", rekao je Pavlović.
Cilj je bio, kako je rekao, da se napravi jedno tijelo koje može da bude od pomoći i mobiliše stručnjake i iskustvo koje imaju, kako u zemljama u kojima postoje REC kancelarije, tako i u svim zemljama osnivačima organizacije, budući da postoji oko 40 članica Generalne skupštine REC-a.
"Ovo je istovremeno i dobra prilika da se promeni ukupan odnos prema razvoju i životnoj sredini, odnosno da se iskoristi mogućnost stvaranja novih radnih mesta kroz koncept zelene ekonomije", rekao je Pavlović.
Inače, opštine u Srbiji i dalje zbrajaju štetu koju su kućama i infrastrukturi nanijele nedavne poplave, ali se građani najviše boje potencijalnih epidemija i zaraza.
"U Obrenovcu nema epidemije, ali opasnost još postoji, zbog čega je neophodno da svako uradi svoj deo posla kako bi se sprečilo da do toga dođe", izjavio je Zlatibor Lončar, ministar zdravlja Srbije.
On je istakao i da se zdravstveni sistem sprema kao da je moguće da se epidemija javi, dodajući da su konsultovani stručnjaci iz Londona, pripremljen je karantin, kao i lijekovi.
"Radimo sve da do toga ne dođe, a u slučaju da dođe, da budemo spremni za to", kazao je Lončar.
On je apelovao na sve koji učestvuju u procesu čišćenja, dezinfekcije i uspostavljanja kanalizacije, da svoj posao završe kako treba.
"Nema nikakvog opuštanja, jer svako opuštanje može preskupo da nas košta", ponovio je Lončar.
Dezinfekcija Obrenovca
U narednih nekoliko dana biće završena dezinfencija seoskih domaćinstava na teritoriji opštine Obrenovac, što će, kako se očekuje, omogućiti povratak evakuisane stoke i nastavak poljoprivredne proizvodnje, najavila je Snežana Bogosavljević-Bošković, ministar poljoprivrede Srbije.
"Proces dezinfekcije i asanacije terena prošlo je 16 naseljenih prigradskih mesta, a ostaju još dva - Zabrežje i Belo Polje", rekla je Bogosavljević-Boškovićeva.
Ona je ukazala da su u samom gradu prisutni veći problemi, jer je čak trećina površine pod vodom, a trenutno nije moguće njeno ispumpavanje.