BEOGRAD - Studentska lista osvojila je apsolutnu većinu na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, ali do preuzimanja vlasti predstoji još nekoliko važnih koraka. Izborni prigovori, proglašenje konačnih rezultata, konstituisanje Skupštine i izbor nove Vlade imaju zakonom propisane rokove, a cijeli postupak mogao bi potrajati mjesecima.
Prema posljednjim preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije (RIK), Studentska lista - Studenti pobeđuju osvojila je 52,71 odsto glasova i 140 poslaničkih mandata, dok je lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" dobila 39,17 odsto glasova i 104 mandata.
U Narodnu skupštinu ulaze i predstavnici nacionalnih manjina, dok je Socijalistička partija Srbije, prema trenutnim rezultatima, ostala ispod izbornog cenzusa.
Iako Studentska lista ima više od 126 mandata potrebnih za parlamentarnu većinu, izborni postupak još nije završen.
Zašto izbori još nisu završeni?
Zoran Alimpić, član Gradske izborne komisije Beograda, objašnjava za Novu.rs da pobjeda na izborima ne znači da nova vlast može odmah preuzeti dužnost.
Republička izborna komisija još prikuplja i provjerava zapisnike s biračkih mjesta, a konačni rezultati mogu biti proglašeni tek nakon što budu okončani svi izborni postupci.
"Po našem zakonu, konačni završni rezultati izbora objavljuju se onda kada bude završeno glasanje i izbori na svim biračkim mestima. Nekoliko biračkih mesta gotovo uvek na svakim izborima bude sa nekim neispravljivim greškama", rekao je Alimpić.
Kao primjere naveo je nedostatak kontrolnog listića u glasačkoj kutiji, višak glasačkih listića ili zapisnik koji nije potpisao dovoljan broj članova biračkog odbora.
Takve nepravilnosti u određenim slučajevima mogu dovesti do ponavljanja glasanja.
Prigovori mogu odgoditi konačne rezultate
Alimpić ističe da zainteresovane strane imaju pravo da podnesu prigovore na nepravilnosti tokom izbornog procesa.
"Takođe, zainteresovane strane imaju rok od 72 sata da podnesu prigovore. Prigovore mogu da podnesu građani kojima je neko glasačko pravo oštećeno", naveo je on.
Kao primjer pomenuo je slučaj u kojem je birač došao na glasanje i ustanovio da je njegovo ime već zaokruženo u biračkom spisku.
Prigovore mogu podnijeti i podnosioci izbornih lista.
Prema njegovom objašnjenju, RIK ima 72 sata da odluči o prigovoru, nakon čega postoji mogućnost pokretanja postupka pred Upravnim sudom.
"Tek kada sva biračka mesta budu imala rezultat koji je pravosnažan, znači bez toga da su svi eventualni prigovori odbijeni i svi rokovi za žalbe istekli, tek onda će Republička izborna komisija da proglasi konačne rezultate", objasnio je Alimpić.
On smatra da bi, s obzirom na razliku između dvije vodeće liste, trebalo izbjeći nepotrebno odugovlačenje postupka.
"Bilo bi dobro da sada kada je sve već jasno i pobeda Studentske liste nepobitna, poražena strana ne pokušava da odloži i odugovlači primopredaju vlasti bespotrebnim prigovorima ili formalnim začkoljicama", poručio je Alimpić.
Koliko vremena ima RIK, a koliko Skupština?
Prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, RIK objavljuje ukupan izvještaj o rezultatima izbora u roku od 96 časova od prijema svih zbirnih izvještaja lokalnih izbornih komisija.
Nakon objavljivanja tog izvještaja, Komisija ima rok od deset dana da dodijeli mandate kandidatima prema njihovom redoslijedu na izbornim listama.
Sljedeći korak je konstitutivna sjednica Narodne skupštine.
Ustav Srbije predviđa da se prva sjednica novog saziva održi najkasnije 30 dana od proglašenja konačnih rezultata parlamentarnih izbora.
Sjednicu saziva predsjednik Skupštine iz prethodnog saziva.
Novi saziv parlamenta konstituiše se potvrđivanjem mandata najmanje dvije trećine narodnih poslanika, odnosno najmanje 167 od ukupno 250.
Time prestaje mandat prethodnog saziva Narodne skupštine.
Poslanici zatim biraju predsjednika i potpredsjednike parlamenta, imenuju generalnog sekretara i formiraju skupštinska radna tijela.
Kako se biraju predsjednik Vlade i ministri?
Nakon konstituisanja Skupštine počinje postupak formiranja nove Vlade Srbije.
Predsjednik Republike obavlja konsultacije s predstavnicima izbornih lista koje su osvojile mandate kako bi utvrdio ko može obezbijediti parlamentarnu većinu.
Zatim predlaže kandidata za predsjednika Vlade, odnosno mandatara.
Mandatar priprema program rada buduće vlade i predlaže ministre koji će činiti njegov kabinet.
Pred poslanicima izlaže program i sastav vlade, nakon čega slijedi skupštinska rasprava.
Narodna skupština istovremeno glasa o programu, predsjedniku i članovima Vlade.
Za izbor nove Vlade potrebna je većina od ukupnog broja narodnih poslanika, odnosno najmanje 126 glasova.
Studentska lista, prema preliminarnoj raspodjeli, raspolaže sa 140 mandata, što znači da ima dovoljno poslanika da samostalno izabere Vladu, pod uslovom da njeni poslanici podrže predloženog mandatara i kabinet.
Šta ako nova Vlada ne bude izabrana u roku?
Ustav Srbije predviđa da nova Vlada mora biti izabrana najkasnije 90 dana od dana konstituisanja Narodne skupštine.
Ukoliko se to ne dogodi, predsjednik Republike dužan je da raspusti parlament i raspiše nove parlamentarne izbore.
Do izbora nove Vlade, dosadašnja Vlada nastavlja da obavlja poslove u skladu sa zakonskim ograničenjima koja važe za njen mandat.
Nova Vlada stupa na dužnost polaganjem zakletve pred Narodnom skupštinom.
To znači da, uprkos poznatoj preliminarnoj raspodjeli mandata, Srbija još nema tačan datum kada će nova izvršna vlast zvanično preuzeti dužnost.
