Studentska lista ostvarila je na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji rezultat koji je iznenadio i političke veterane.
Pokret koji djeluje manje od dvije godine, a nije organizovan kao klasična politička stranka, osvojio je apsolutnu većinu i otvorio pitanje kako je došlo do tako velike promjene na političkoj sceni Srbije.
Prema preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije (RIK), Studentska lista osvojila je 52,71 odsto glasova, dok je lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" dobila 39,17 odsto.
U analizi koju objavljuje NIN, politički analitičari ukazuju na nekoliko faktora koji su odlučili izbore: povjerenje u studente, izbor kandidata bez tereta ranijih partijskih sukoba, organizovanu kampanju i izuzetno visoku izlaznost.
Na izbore je izašlo oko 69 odsto birača, što predstavlja jednu od najviših izlaznosti od uvođenja višestranačja u Srbiji 1990. godine.
Kako je Studentska lista zadobila povjerenje birača?
Naučna saradnica Instituta za političke studije Tijana Perić Diligenski ocjenjuje da je Studentska lista dobila podršku građana koji očekuju korjenite promjene, uključujući i teške i nepopularne mjere neophodne za obnovu institucija.
Prema njenim riječima, važnu ulogu odigralo je povjerenje koje su građani prethodno stekli u studentski pokret, a koje se prenijelo na kandidate za narodne poslanike.
Ona podsjeća na proteste, pritiske i sukobe s kojima su se studenti suočavali tokom prethodne dvije godine, ocjenjujući da je njihova istrajnost doprinijela političkom kredibilitetu pokreta.
Ističe i da su kandidati Studentske liste predstavljeni kao stručni ljudi s profesionalnim integritetom, bez kompromitujućih političkih biografija.
Za razliku od tradicionalnih stranaka, Studentska lista je, prema njenoj ocjeni, uspjela da poveže političku kampanju s građanskim aktivizmom, obilazeći ne samo velike gradove nego i najmanja mjesta.
Posebno izdvaja desetodnevnu biciklističku turu "Čuvari Ustava", tokom koje je promovisan politički program u 11 tačaka.
Organizacija kampanje i rekordna mobilizacija
Perić Diligenski smatra da uspjeh Studentske liste nije bio slučajan.
Prema njenoj ocjeni, studenti su vodili računa o svakom detalju kampanje, od istraživanja javnog mnjenja do obuke kontrolora i članova mobilnih timova.
Pokret je, kako navodi, razvio i alternativne pravce djelovanja, pripremajući se za različite scenarije tokom izbornog procesa.
Rezultat je bila mobilizacija birača koja je izborima dala karakter izjašnjavanja o nastavku ili promjeni dotadašnje vlasti.
Politički konsultant Vladimir Dobrosavljević takođe smatra da je Studentska lista uspjela da prekine dugogodišnju apatiju birača i ponudi ono što tradicionalna politička scena nije mogla: autentičnost, moralni kredibilitet i jasan politički fokus.
Prema njegovoj analizi, studenti nisu nosili teret neuspješnih koalicija, kompromitovanih političkih biografija i ranijih partijskih dogovora.
Za značajan dio građana nisu predstavljali još jednu grupu političara koja želi vlast, već nosioce generacijske promjene.
Zašto je visoka izlaznost bila presudna?
Dobrosavljević posebno naglašava značaj velikog broja građana koji su izašli na birališta.
On smatra da je dotadašnja vlast imala prednost u uslovima prosječne ili niske izlaznosti, zahvaljujući organizovanom i disciplinovanom biračkom tijelu.
Međutim, masovniji izlazak građana, naročito mladih i onih koji ranije nisu glasali, promijenio je odnos političkih snaga.
Prema njegovoj ocjeni, Studentska lista je uspjela da objedini različite grupe nezadovoljnih birača oko jednog političkog cilja.
Time je oslabila i mogućnost da se glasovi protiv dotadašnje vlasti rasipaju između većeg broja opozicionih stranaka.
Šta će biti sa starom opozicijom?
Pobjeda Studentske liste nije promijenila samo položaj dosadašnje vlasti, već je otvorila ozbiljna pitanja o budućnosti tradicionalne opozicije.
Dio opozicionih stranaka podržao je studentski pokret i nije učestvovao na izborima sa zasebnim listama, dok su druge izašle na glasanje, ali nisu uspjele da pređu izborni cenzus.
Dobrosavljević smatra da je odluka pojedinih opozicionih aktera da podrže studente bila politički racionalna.
Prema njegovom mišljenju, tradicionalne opozicione stranke više ne mogu računati na položaj koji su imale prije izbora, jer su izgubile ulogu glavnih predstavnika nezadovoljstva dotadašnjom vlašću.
Njihova budućnost, ocjenjuje, zavisiće od spremnosti da se reorganizuju i novim političkim akterima ponude stručnu, institucionalnu i zakonodavnu podršku.
U suprotnom, rizikuju da izgube i preostali politički uticaj.
Pobjeda je ostvarena, ali najveći posao tek počinje
Iako je Studentska lista osvojila apsolutnu većinu prema preliminarnim rezultatima, pred njenim predstavnicima sada je znatno složeniji zadatak: preuzimanje odgovornosti za rad državnih institucija.
Konačni izborni rezultati očekuju se nakon ponavljanja glasanja na određenom broju biračkih mjesta.
Nakon njihovog objavljivanja slijedi konstituisanje Narodne skupštine, a potom i formiranje nove Vlade Srbije.
Kandidat Studentske liste Dejan Šoškić poručio je da institucije ne treba da čekaju novu vladu kako bi obavljale poslove za koje su nadležne.
On je pozvao zaposlene u državnim institucijama da postupaju u skladu sa zakonima, internim aktima i profesionalnom etikom, kao i da dokumentuju eventualne nezakonitosti.
"Ne treba da se čeka formiranje vlade da bi vlada rekla nekome šta treba da radi", poručio je Šoškić za N1.
Njegova poruka ukazuje na jedno od ključnih očekivanja od nove vlasti: da promjena političkog rukovodstva bude praćena i promjenom načina funkcionisanja institucija.
Studentska lista je na izborima dobila snažan mandat građana. Hoće li uspjeti da podršku pretvori u trajne institucionalne promjene, biće njen naredni i znatno zahtjevniji politički ispit.