HAG - Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić okončao je danas unakrsno ispitivanje penzionisanog holandskog potpukovnika Roberta Frankena, koji je detaljno opisivao ograničavanje prolaska konvoja UN namjenjenih zaštićenoj zoni Srebrenica.
Franken je od januara do jula 1995. godine bio major u Holandskom bataljonu Unprofora u Srebrenici zadužen za nabavke, i bio je zamjenik komandanta bataljona Toma Karemansa.
Franken je potvrdio da je čuo za ubistvo civila i spaljivanje srpskog sela Višnjica, u proljeće 1995. godine. On je precizirao da ga o tome jeste obavijestio major Momir Nikolić, rekavši samo da je "bila sprovedena akcija sjeverno od enklave", ali mu nije dao detalje, iako je Franken to tražio.
"Informacije sam dobio sa posmatračke jedinice, a ne od Nikolića", rekao je Franken.
Upitan da li misli da je srpska strana bila dužna da trpi teror i gubitke i civila i vojnika, Franken je prokomentarisao da je iznenađen što Karadžić od njega traži odgovor na to pitanje.
"Ako hoćete da mi kažete da je bilo diverzantskih akcija iz enklave, to je meni poznato", dodao je svjedok.
Sudsko vijeće usvojilo je radi identifikacije dokument Državne bezbjednosti iz Tuzle od 8. jula, gde se kaže da je muslimanska strana imala šest oklopnih trasportera na području između Srbrenice i Žepe. Franken je izjavio da Holandski bataljon tamo nije imao mogućnost posmatranja, ali da je "vrlo moguće" da je tačna informacija o transporterima.
Na pitanje da li njegovim saznanjima odgovaraju podaci iz razgovora koji je 10. jula presrela Državna bezbjednost iz Tuzle kada je general Ratko Mladić izvjestio komandanta Unprofora sa bivšu Jugoslaviju, francuskog generala Bernara Žanvijea da su "muslimani iskakali iz zone i napadali srpska sela, naročito nakon što su oduzeli transportere Unpfora", Franken je odgovorio da "nije znao za tu raspravu dvojice generala".
Franken je rekao da je, prema proceni Holandskog bataljona, u Srebrenici bilo oko 37.000 lica, a na pitanje zbog čega je prijavljivano njih 45.000, svjedok je ogovorio da ne zna. Svjedoku nije bila poznata ni komunikacija sa bivšim generalnim sekretarom UN Jasušijem Akašijem, kojom je muslimanska strana najavila da će "od Srba tražiti da se dobije saglasnost za evakuaciju stanovništva".
Franken je potvrdio svoju raniju izjavu da je vidio oko 200-300 muškaraca koji su sa svojim ženama u konvojima napustili Srebrenicu i otišli prema Kladnju.
Svjedok je izjavio da je bio iznenađen što je rečeno da je proboj muslimanskih snaga bio uspješan, jer je u proboj krenulo 15.000 ljudi, a Državna bezbjednost indetifikovala je 10.000 njih u Tuzli.
Na sudsko pitanje da li je rekao da je Vojska Republike Srpske pucala na kolonu ljudi koji su iz Srebrenice išli prema Potočarima, Franken je odgovorio da "ne može da dokaže da su oni bili meta", ali da je "zaključio da su namjerno gađani".
Franken je ranije svjedočio u pet drugih predmeta pred Haškim tribunalom, kada je opisivao ograničavanje prolaska konvoja UN namjenjenih zaštićenoj zoni Srebrenica.
Uoči saslušanja britanskog oficira Pirsa Takera, sudsko vijeće je saopštilo da se slaže sa optuženim koji je tražio da se izuzme iskaz o dokazima za zločine počinjene su Srebrenici 1993. godine, jer se oni ne navode u optužnici.
Vijeće, međutim, smatra da su ti dokazi relevanti za postojanje udruženog zločinačkog poduhvata o progonu nesrpskog stanovništva, kao i za ličnu ulogu optuženog u tom poduhvatu.
Takerovo svjedočenje nastavlja se sutra.