ZAGREB - Prvi potpredsjednik hrvatske Vlade Tomislav Karamarko izjavio je u subotu da Hrvatska neće biti "slijepo crijevo" po pitanju izbjeglica, naglasivši kako će se Hrvatska ponašati kako se ponaša i Evropa.
"Moramo se ponašati kao što se ponaša Evropa. U svakom slučaju, ono što odluči Njemačka; a pitanje je koliko Njemačka može akumulirati i primati još ljudi. O tome sve zavisi. Vidimo da se ipak zaoštravaju ti kriteriji, prema tome, moraće i Hrvatska zaoštravati kriterije", kazao je Karamarko novinarima po završetku radnog sastanka nove hrvatske Vlade održanom u Banskim dvorima.
Novinare je zanimalo hoće li Hrvatska postaviti žicu na svoje granice, kao što je to učinila Slovenija, a Karamarko kaže da će se Hrvatska ponašati kao Evropa, ali neće dopustiti da bude slijepo crijevo.
"Slovenija je dio Evrope i sa Slovenijom očito trebamo neke stvari dogovarati. U svakom slučaju, nećemo dopustiti da mi postanemo slijepo crijevo", naglasio je.
Upitan znači li to postavljanje žice, Karamarko ponavlja: "Nećemo dopustiti da postanemo slijepo crijevo. A na koji način, to će biti donešena odluka. (...) ne znam kakve će biti tehnikalije, ovisi što ćemo dogovoriti s našim saveznicima".
Kazao je i kako će novi ministar unutrašnjih poslova poslova Vlaho Orepić najvjerojatnije otići u ponedjeljak na sastanak sa evropskim kolegama o pitanju izbjeglica te obnoviti komunikaciju s Briselom i susjednim zemljama o tom pitanju.
Ministri unutrašnjih poslova zemalja članica EU-a okupiće se u ponedjeljak na neformalnom sastanku u Amsterdamu, na kojem će, između ostaloga, razgovarati o mogućnosti produljenja privremenih kontrola na unutrašnjim granicama unutar šengenskog prostora.
Pod pritiskom masovnog priliva izbjeglica u Evropsku uniju do sada je šest zemalja uvelo privremene granične kontrole.
Granična kontrola na unutrašnjim šengenskim granicama može se privremeno uspostaviti u slučaju bezbjednosnih prijetnji i zbog izvanrednih događaja, a može potrajati do tri mjeseca, s mogućnošću produženja. No, u svim takvim slučajevima jednostranog djelovanja, članice Šengena moraju o tome obavijestiti Evropsku komisiju i druge članice, te navesti razloge koji su ih naveli na taj potez.
Njemačka bi htjela produljiti mogućnost kontrola i do dvije godine, a za to treba dokazati da postoji trajne manjkavosti na vanjskim granicama Šengena.
"Postoji ta mogućnost i Komisija je spremna koristiti taj mehanizam bude li potrebe, ali on još nije pokrenut jer trenutno nismo u takvoj situaciji. Međutim, ministri unutrašnjih poslova imaće prigodu u ponedjeljak razgovorati o tome. Na dnevnom redu je rasprava o tome što se može poduzeti kada istekne rok za privremenu suspenziju šengenskog prostora", rekla je portparolka Komisije Natasha Bertaud.