Ex -Yu

Koliko hrane gosti restorana u Srbiji ostave na tanjiru

Koliko hrane gosti restorana u Srbiji ostave na tanjiru
Foto: Pixabay/Ilustracija | Koliko hrane gosti restorana u Srbiji ostave na tanjiru

Sistematičnim planiranjem nabavke namirnica i veličine porcija, kao i pravilnim upravljanjem otpadom od hrane, ugostiteljski objekti u Srbiji mogu da uštede finansijski i, istovremeno, doprinesu smanjenju zagađenja životne sredine, rečeno je danas na online radionici "Kako tretirati otpad od hrane".

Tu radionicu je za predstavnike hotela, restorana i kafića organizovao NALED, u saradnji s kompanijom EsoTron.

Radionica je organizovana u okviru projekta "Ka boljem upravljanju otpadom od hrane u Republici Srbiji", uz podršku GIZ-a, a ovom prilikom još jednom je upućen poziv svim ugostiteljima da se priključe akciji prikupljanja 1.000 tona otpada od hrane, s ciljem sprečavanja emisije 750 tona ugljen-dioksida.

Sve informacije o projektu i akciji, sada su dostupne i na novoj stranici otpadodhrane.rs.

Ugostiteljski objekti u Srbiji naručuju oko 120.000 tona namirnica godišnje, od čega nastane oko 40.000 tona otpada i to 25.000 "kuhinjskog" i još oko 15.000 onog koji gosti ostave "na tanjiru", navodi se u saopštenju NALED-a.

"Ukoliko bi pravilno planirali nabavku namirnica i veličinu porcija i uz to pravilno odvajali biljni od životinjskog otpada i predavali ga operateru, ugostitelji ne bi ostvarili samo finansijske benefite, već bi bili prepoznati i kao društveno odgovorne kompanije, imajući u vidu da otpad koji završi na deponiji emituje opasne gasove sa efektom staklene bašte", objasnio je regionalni menadžer kompanije EsoTron Bojan Gligić.

Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), trećina hrane koja se proizvede na globalnom nivou nikad se ne pojede. U Srbiji 247.000 tona završi na deponiji.

Jedno od potencijalnih rješenja je uvođenje fiskalnih olakšica za doniranje jestive hrane dobrotvornim organizacijama, dok bi se hrana koja je nebezbjedna za ljude iskoristila za ishranu životinja, kompost, proizvodnju biogasa i energije, kaže šef Jedinice za životnu sredinu u NALED-u Slobodan Krstović.

Paralelno, istuče, treba raditi i na izmjeni sistema naplate odnošenja otpada i umjesto po kvadratnom metru, plaćati po količini koja se predaje ovlašćenom operateru kako bi se podstaklo adekvatno zbrinjavanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije