BEOGRAD - Veliki srpski naučnik Milutin Milanković, koji je i pored stečene svjetske reputacije ostao duboko privržen svojim korijenima, primjer je za sve Srbe današnjice, poručio je akademik Svetozar Koljević.
On kaže da je Srbima važno ime velikog naučnika, koji je svojim genijalnim darom za matematiku omogućio daleko povoljniju izgradnju vodovoda, hidrocentrala i tunela i bio najbolje plaćeni građevinski inženjer u Beču početkom 20. vijeka.
"On je znao da matematički koristi armirani beton kada drugi to nisu znali. Radio je na projektima za vodeću svetsku firmu širom Austrougarske, Čehoslovačke, Mađarske, Austrije, ali i u Beogradu", rekao je Koljević na predavanju o Milankoviću, koje je održao u Beogradu u okviru manifestacije "Dani Srpske u Srbiji".
Prema njegovim riječima, Milanković je 1907. godine, uoči Aneksione krize, pripremao projekte za izradu hidrocentrala u području Banjaluke, Krupe i Bihaća, koji zbog svjetskih događaja nisu mogli da budu ostvareni.
Kada je poslije aneksije BiH i mobilizacije u Austrougarskoj osjetio da je razbijeno prijateljsko osjećanje prema Srbima, Milanković je 1909. godine odlučio da napusti Beč, odrekne se velikih primanja i dođe u Beograd da radi kao vanredni profesor na Univerzitetu.
Koljević je rekao da je čuveni srpski naučnik zanimljiv i po tome što je obrazovan na njemačkom jeziku, ali je znao i francuski, a živio je u bogatoj porodici koja je 240 godina vrlo uspješno djelovala u Austrougarskoj, ali je do kraja zadržala pravoslavlje i svoj nacionalni identitet.
"Da li je to danas moguće u globalističkoj koncepciji sveta? Da neko zadrži svoj identitet, a pored toga učestvuje u internacionalnim poduhvatima? To je ono ključno pitanje po kome je nama Milanković i danas interesantan", naglasio je Koljević.