LONDON - Kosovo je korak bliže nezavisnosti, nakon što je specijalni izaslanik UN Marti Ahtisari predstavio plan koji bi Kosovo doveo do punog suvereniteta.
Ovo je izazvalo razmimoilaženje između zapadnih nacija i Rusije, koja traži odlaganje Ahtisarijeve inicijative. Takođe, postoji realna bojazan od nasilja na ulicama. Tokom perioda tranzicije Kosovo će imati status `nadzirane nezavisnosti`, nešto poput današnje BiH. Imaće civilnog međunarodnog predstavnika, kojeg će najvjerovatnije postaviti Evropska unija, koji će nadgledati rad Vlade, dok će NATO zadržati najmanje 16.000 vojnika.
Inače, prve vijesti o Ahtisarijevom planu naišle su na prilično hladan prijem u Moskvi. Ruski predstavnik na sastanku Kontakt grupe rekao je da je potrebno više vremena te upozorio da ne čine `ishitrene poteze`. Moskva, koja je tradicionalni saveznik Beograda, želi da se diskusija o novom planu odloži dok se ne formira nova srbijanska vlada, što se možda neće desiti do maja. Sa druge strane, SAD, Velika Britanija, Njemačka, Italija i drugi članovi Kontakt grupe insistiraju da plan mora biti prezentovan srpskoj i kosovskoj strani, bez ikakvog odlaganja.
Mnogo toga što će se desiti uveliko zavisi i od Ahtisarijevih diplomatskih sposobnosti. U petak bi trebalo da plan predstavi srpskim i kosovskim liderima, ali je spreman da izvrši promjene kako bi se postigao kompromis.
Ipak, situacija u Beogradu ne izgleda obećavajuće. Premijer Vojislav Koštunica je već izjavio da se neće sastati s Ahtisarijem dok se ne formira nova vlada.
I dok lideri zapadnih zemalja sa simpatijama gledaju na zahtjeve kosovske većine, diplomate upozoravaju da treba biti krajnje pažljiv i obazriv. Svaki jednostrani potez bi mogao isprovocirati nove etničke sukobe. Takođe, postoji realna bojazan ukoliko se u srcu Evrope dozvoli stvaranje nove države da će to imati uticaja i na ostale separatističke teritorije širom Evrope koje će zahtijevati nezavisnost, što će dovesti do dugoročne nestabilnosti u Evropi.