BEOGRAD - Kada se govori o preprekama koje Srbija treba da savlada na putu ka Evropskoj uniji, najčešće se pominje hapšenje dvojice haških optuženika - Ratka Mladića i Gorana Hadžića. Rijetko kada se čuje da će jedan od uslova biti i suzbijanje korupcije i oganizovanog kriminala.
Poslije prijema Bugarske i Rumunije u EU, zvaničnici u Briselu poručili su balkanskim državama da neće biti dozvoljeno da uđu u Uniju prije nego riješe problem korupcije i kriminala.
Prema nekim istraživanjima, Srbija je po tome na dnu u Evropi i jedino Albanija i Bosna i Hercegovina imaju veći stepen korupcije.
Vlada Srbije ne negira da problem postoji što je potvrdio i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, istakavši da je suzbijanje korupcije složeniji posao od borbe protiv organizovanog kriminala, ali da srpska policija ne sjedi "skrštenih ruku".
"U prošloj godini smo uhapsili više ljudi za korupciju, nego u proteklih pet godina zajedno. Ali, i to je nedovoljno", ocijenio je on.
Sa druge strane, kritičari ističu da je bilo "puno zaklinjanja" da će početi borba protiv korupcije, ali to je bilo samo na "lokalnom nivou".
Tako analitičar Vladimir Goati tvrdi da je bilo akcija protiv tzv. sitne korupcije, poput podmićivanja u zdravstvu, policiji ili opštinama, a da korupcija na "visokom nivou" u ministarstvima, javnim preduzećima i u vrhovima političkih stranaka nije ni taknuta.
"Na visokom nivou je problem što su generator korupcije političke partije. Kad su te političke partije na vlasti, imate malo šansi da dođete do tih zakulisnih, misterioznih dogovora koji nikada nisu pismeni", rekao je Goati.
On vjeruje da će ozbiljna borba potiv korupcije na visokom nivou u Srbiji krenuti tek pod pritiskom EU i da to neće ići lako.
"Tu će biti ogromnih otpora, naročito kada žrtve budu u vladajućoj političkoj eliti. U šali sam rekao da ćemo moći da kažemo da je ozbiljna borba protiv korupcije kada Agencije za borbu protiv korupcije i Državna revizorska institucija budu obezbeđene kao što je to Specijalni sud za borbu protiv organizovanog kriminala", kazao je Goati.
Predsjednica Savjeta za borbu protiv korupcije Verica Barać istakla je da postoji veza između tajkuna - centara finansijske moći, kriminala i političkih stranaka.
"Korupcija u Srbiji izvire iz načina vršenja vlasti, iz činjenice da se zakoni rade po narudžbi", tvrdi Baraćeva i dodaje da se u zakonima "naprave prosto praznine tamo gde nekome odgovara".
Kao primjer ona je navela "rupu" u Zakonu o borbi protiv monopola. Baraćeva i Goati ističu da je glavni problem što ne postoji efikasna kontrola finansiranja političkih stranaka i javnih nabavki, jer je u tim oblastima "dovoljno da se samo zagrebe po površini, pa da se naiđe na sumnje o nepravilnostima".
Snežana Malović, ministar pravde Srbije, izjavila je da ne postoji sabotaža vlasti u toj oblasti.
"Osinje gnezdo je bilo i kriminalcima oduzeti imovinu, pa u ovom momentu imamo oduzetu imovinu veću od 100 miliona evra od kriminalaca. Ako je Srbija imala snage da donese takav zakon, onda nije problem da donese bilo koji drugi zakon", smatra Malovićeva.
Ona je priznala da je zakon o finansiranju političkih stranaka ili zakon o porijeklu imovine veoma bitan kada se govori o korupciji i dodala da se na novom zakonu o finansiranju stranaka radi. Zakon bi mogao da bude usvojen tokom ove godine, najavila je Malovićeva, dodavši da se u 2010. godini očekuju značajni rezultati u borbi protiv korupcije u Srbiji.