ZAGREB - U Hrvatskoj se zahuktala polemika o pozadini učestalih sporenja i prepucavanja predsjednika i premijerke Hrvatske Ive Josipovića i Jadranke Kosor o širokom spektru tema, od ekonomije i diplomatije do odnosa sa Srbijom i predsjednikom Borisom Tadićem, a glavna intriga je da li je riječ o ličnom rivalstvu hrvatskih lidera ili partijskom pozicioniranju tri mjeseca pred izbore.
Dio hrvatskih analitičara, naime, zastupa tezu da Kosorova brani interese Hrvatske demokratske zajednice, a Josipović "partijske boje" Socijaldemokratske partije (SDP), jer je kao njen kandidat izabran na tu dužnost.
Drugi vjeruju da je riječ o nastavku tradicionalnog konflikta predsjednika i premijera Hrvatske, slično tome kako su se u prošlosti sukobljavali Stipe Mesić i Ivica Račan, te Stipe Mesić i Ivo Sanader.
Zagrebački profesor Slaven Letica kaže da ne vidi ništa sporno u tome da Josipović agituje za SDP.
"Pa, on je bio predsjednički kandidat SDP-a i nema ničeg neobičnog da diskretno agituje za njih", ističe on.
Kolumnista i novinar "Večernjeg lista" Milan Jajčinović ocijenio je za portal PolitikaPlus da su prepirke između Josipovića i Kosovore potpuno nepotrebne, jer se događaju oko marginalnih stvari.
"Ako već dolazi do konflikta, onda bi bilo bolje da se to događa oko ekonomskog razvoja ili puta prema EU. Smatram da se iza svega krije borba za što bolju poziciju u budućnosti i bolji status među građanima," ističe on.
Politički analitičar Žarko Puhovski kaže da je HDZ napravio taktičku grešku jer se sukobljava s popularnim političarom koji nije kandidat, a ne s nepopularnim koji je protivkandidat, šefom Socijaldemokratske partije (SDP) Zoranom Milanovićem.
"U toj situaciji Milanović jako profitira, a pretpostavljam da će HDZ uvidjeti svoju grešku", kaže Puhovski.
On smatra i da je u okviru podjele uloga na drugoj stani Josipović, uvidjevši koliko Milanović stoji slabo u javnosti, odlučio preuzeti dio njegove uloge na sebe.
Na pitanje hoće li sukobi predsjednika i premijerke biti još žešći, Puhovski odgovara očekivanjem da će njih dvoje uskoro "stati na loptu".
"HDZ bi trebao da shvati da je njihova varijanta 'jedan na jedan', odnosno Kosor - Milanović, a ne stranka na stranku, pogrešna, kao i da će SDP pokušati izbjeći ako budu taktički i razumni. Ipak, kad prije izbora krene adrenalin, razum se brzo izgubi pa ne znamo šta će se dogoditi", kaže Puhovski.
Josipović je u razgovoru za Medija servis slikovito opisao svoje viđenje mjesta u predizbornom razračunavanju.
U sportskom duhu je rekao da predstojeće izbore dočekuje i da bi ih želio posmatrati kao gledalac na fudbalskoj utakmici.
"A šta se onda događa? Jedan od glavnih igrača utrčava i mene, koji bi htio gledati utakmicu i grickati kikiriki, uvlači na teren da igram - i to još za suprotnu ekipu", rekao je Josipović i tu taktiku HDZ-a ocijenio kao egzotičnu. "To je stvar izbora i političke procjene, a za jedno tri mjeseca će se vidjeti koliko je to dobro, korisno i koliko to građani honorišu."
Posljednjih dana učestale su međusobne "prozivke" Josipovića i Kosorove; ona njemu kaže da predvodi "kukuriku koaliciju", misleći na koaliciju oko SDP-a nazvanu po restoranu u kojem je formirana, a on njoj uzvraća da ona vodi "kuku lele opciju", imajući u vidu stanje u zemlji.
Kosor uzvraća da je tužno to što predsjednik države nastoji da omalovaži uspeh vlade koja je završila pregovore s EU i uspješno radi na velikim privrednim projektima i u borbi protiv korupcije.
Josipović je sa svoje strane, u razgovoru za Internet stranicu "Politika plus", reagovao na tvrdnje Kosorove da se polako ostvaruje "puzeći projekt crvene Hrvatske" riječima da "crvenilom prijeti stranka koja u vođstvu ima bivše članove Komunističke partije i učenike kumrovačke političke škole".
Ovo je samo posljednji u nizu sukoba na relaciji Josipović - Kosor, a jedna od epizoda ticala se proslave Dana državnosti, 25. juna. Problem su bili i mjesto proslave i gosti, a po reakcijama hrvatske javnosti, ključna tačka sporenja je eventualni poziv predsjedniku Srbije Borisu Tadiću.
Kosorova se zalagala da se 25. jun u Vukovaru proslavi kao 20. godišnjica od početka "razdruživanja" Hrvatske, dok je Josipović želio ceremoniju u HNK u Zagrebu, gdje bi se okupili i lideri država regiona.
Kako je naveo "Jutarnji list", Josipović je želio da se među zvanicama nađe i Tadić, koji bi bio i glavni gost na večeri u Zagrebu u organizaciji predsjednikovog kabineta - gdje smatraju da bi Dan državnosti trebalo da bude i prilika za okretanje nove stranice među državama regiona, pa i među onima koje su do juče međusobno ratovale.
Dvoje hrvatskih lidera sporili su se i oko nasljednika ambasadorke u SAD, zbog odlaska Kolinde Grabar Kitarović na mandat u NATO 1. jula ove godine, a rezultat je bio da Hrvatska trenutno nema ambasadora u Vašingtonu i da je pitanje da li će ga uopšte izabrati do kraja mandata ove vlade.
Među važnijima je i spor oko žaljenja koje je Josipović izrazio narodu Bosne i Hercegovine zbog politike Franje Tuđmana tokom 90-ih godina, koje je premijerku Kosor natjeralo da razmišlja čak i o opozivu predsjednika aprila prošle godine.
Od toga, nakon velike prašine koja je bila podignuta na kraju nije bilo ništa, a Josipović je čak razočarao hrvatsku javnost izvinjavajući se se zbog vlastitog izvinjenja i naglašavajući da to zapravo nije bilo izvinjenje nego žaljenje.
Razlog za sukobljavanje bio je i stan u kome živi Jadranka Kosor u Šeferovoj ulici u Zagrebu u koji se, kako navodi hrvatska štampa, premijerka uselila pod sumnjivim okolnostima kao "zaslužna HDZ-ovka".
Iz tog stana su potjerani sinovi oficira JNA, braća Momir i duševno oboljeli Branislav Drobac, a Josipović je više puta ukazivao na nemoralnost premijerkinog stanovanja u tom stanu.
"Jutarnji list" je izdvojio nekoliko sukoba na realaciji Josipović - Kosor, među kojima je najvažniji onaj oko rezultata vladinih mjera za privredni oporavak zemlje.
Iako su, prema pisanju lista, nesumnjive činjenice da nezaposlenost ne raste jedino u doba sezonskog zapošljavanja, da je država sve skuplja, a dug prema inostranstvu sve veći, premijerku je posebno vrijeđalo kad bi Josipović o tome govorio.
Na tom planu je izbio i sukob o tome koji se stub izvršne vlasti više razmeće novcem poreznih obveznika. Premijerka je Josipoviću prebacila da su troškovi Kancelarije predsjednika narasli za čak 37,4 odsto u odnosu na 2010. godinu, na 55 miliona kuna (oko 14,8 miliona KM).
Josipović se branio tezom da se radi o računovodstvenom, a ne stvarnom povećanju, oko čega su se danima prepirali.