Ex -Yu

Pratite nas na Google news

"Kosovo najugroženije bivšim džihadistima"

"Kosovo najugroženije bivšim džihadistima"
Foto: N.N. | "Kosovo najugroženije bivšim džihadistima"
Tanjug

VAŠINGTON, PRIŠTINA - Zemlje Zapadnog Balkana, posebno kosovska teritorija, najviše je pogođena brojem povratnika sa ratišta u Siriji i Iraku, pokazalo je nedavno istraživanje američkog stručnjaka za bezbjednost Adrijana Štunija, piše Glas Amerike, na albanskom jeziku.

Štuni kaže da je nivo opasnosti značajno povećan povratkom džihadista, žena i dece iz zone konflikata, a najalarmantnija situacija je na tzv. Kosovu, gdje je zabilježen najveći broj džihadista povratnika.

On smatra da Priština ne može sebi da priušti njihovu reintegraciju u kosovsko društvo.

"Povratak stranih boraca iz terorističkih organizacija poput ''Islamske države'' i Al Kaide utiče na bezbjednost na Zapadnom Balkanu", kaže Štuni, koji je stručnjak za spoljnu politiku i bezbjednost.

Normalno je, ističe, da povratak pripadnika radikalnog islama iz zona konflikata u Iraku i Siriji, diže nivo bezbjednosnog rizika u svim zemljama Zapadnog Balkana, posebno na tzv. Kosovu.

Podseća se da se, prema posljednjem istraživanju stručnjaka za Zapadni Balkan, u zemlje Zapadnog Balkana vratilo oko 460 osoba koje su ratovale za tzv. Islamsku državu i Al Kaidu, među kojima su žene i djeca.

Prema istom istraživanju 260 ih je izgubilo život u bitkama, dok je 500 i dalje u zoni sukoba, a sa Kosova ih je, prema statistici, najviše.

"Kosovo ima negdje oko 250 povratnika. Cijela evropska zajednica ima 1.500. Vjerujem da brojevi govore sami za sebe", kaže Štuni, prenijela je RTK, na albanskom jeziku.

Štuni smatra da Prištini nedostaju finansije i stručnost za borbu protiv ove pojave i smatra da je pomoć EU jedini izlaz iz trenutne situacije.

"Problem na Balkanu ne treba posmatrati izolovano i Evropska unija bi tu pomoć trebalo da shvati, ne kao pomoć Balkanu, već kao pomoć za povećanje nivoa bezbjednosti u Evropi", naveo ne Štuni.

Pritom, dodao je, fokus ne bi trebalo da bude samo na borcima sa stranih ratišta, već i na ženama, koje su takođe indoktrinirane na tokom boravka u zonama konflikata.

A još veći problem su, ističe, djeca, koja bez neophodne rehabilitacije, što je dugotrajan proces, a pritom oni ne mogu da idu ni u školu.

Njima je, kaže Štuni, neophodna prethodna psihološka pomoć stručnih ljudi obučenih za rad sa ovakvom djecom, jer bi u suprotnom moglo doći do ozbiljnih problema.   

Ne treba, smatra Štuni, zaboraviti i da povratak pojedinaca i porodica nije dobro prihvaćen kod drugih ljudi u njihovim sredinama.

"Nije isključeno da je postojala finansijska iskušenja za njihov odlazak na ratišta, ali to nisu plaćenici. Govorimo o ljudima koji vjeruju u ideologiju i spremni su da daju svoj život i žrtvuju se za tu ideologiju…", rekao je Štuni i ističe da je borba protiv ideologije veoma teška.

Upozorava, naime, da je riječ o ideologiji koja je preživjela mnoge bombaške napade, mnogo ratova, mnogo zatvora i logora.

"To bi trebalo da nas natera da shvatimo da to nije grupa, to nije nešto što će samo od sebe nestati, to je gangrena koja je već preti balkanskom društvu", kaže Štuni.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije